Pokusi rada pod pritiskom, tzv. stres-testovi, europskih banaka, kojima ih se izložilo na zahtjev Europskoga vijeća, a čiji će se ishodi objaviti 23. ovoga mjeseca, trebali bi pokazati koliko su uspješni bili pokušaji vlada zemalja članica da upumpavanjem stotina milijarda eura u bankovni sustav postignu njegovo dugoročno zdravlje kako bi odolio budućim krizama. Glavna im je svrha ukloniti zabrinutosti da banke prikrivaju pravi iznos svojih gubitaka i svoju izloženost rizicima, zbog kojih novčarske ustanove teže dolaze do novca na međubankovnome tržištu.
U početku je bilo zamišljeno da se pokusu podvrgne 26 najvećih prekograničnih bankovnih skupina. No, Odbor europskih bankovnih nadzornika (CEBS), koji u suradnji s nacionalnim regulatorima i Europskom središnjom bankom (ECB) provodi pokuse, objavio je da je iskušane, odnosno još se iskušava 91 banka, odnosno 65 posto ukupnoga bankovnog sektora u EU. Uključene su i domaće ustanove, poput njemačkih zemaljskih banaka i španjolskih štedionica, ali i podružnice prekograničnih europskih banaka u trećim zemljama, poput onih talijanskih, njemačkih, austrijskih, mađarskih ili francuskih u Hrvatskoj.
Pokus se provodi banku po banku, a sastoji od onoga što CEBS naziva “scenarijem najgorega slučaja”: pretpostavlja se pad BDP-a za tri posto u ovoj i idućoj godini, uz porast nezaposlenosti i inflatorna kretanja, šokove na novčarskome tržištu i rast kamata te povećanje bankovnih naknada za čuvanje obveznica visokozaduženih država. Tome se dodaje mogući bankrot država u kojima je bankama sjedište, odnosno onih čije obveznice čuvaju.
Iako testovi još traju, FT Deutschland piše da su oni obično mazanje očiju, da im svrha nije rješavanje teškoća nego puka promidžba. Eurointelligence k tome navodi raščlambu Deutsche Bank prema kojoj će se navodno pokazati da su u teškoćama smo dvije od 91 iskušane banke: Allied Irish Bank i Grčka nacionalna banka. Isti portal navodi da su “scenariji najgorega slučaja” ponekad bolji od stvarnosti: na primjer, za Grčku se u scenariju pretpostavlja da državne obveznice prodaje s popustom od 17 posto, a u stvarnosti ih već trži 25 posto jeftinije!
Europska udruga poslodavaca BusinessEurope upozorila je da bi se, uz bankovni sektor, stres-testovima morala podvrgnuti i javna novčarstva zemalja članica, “kako bi se osiguralo da mogu podnijeti buduće udare poput rastućih mirovinskih obveza i bubrenje cijena stambenih objekata".
