Povodom nacionalnog i međunarodnog dana zaštite na radu, vecernji.hr donosi niz odgovora iz prakse na najčešća pitanja poduzetnika. Tim povodom razgovarali smo s Petrom Kaićem, stalnim sudskim vještakom za zaštitu na radu koji je ujedno i direktor tvrtke Anparo, te Branimirom Milankovićem, voditeljem prodaje i ključnih kupaca u tvrtki Anparo.
Petar Kaić, stalni sudski vještak za zaštitu na radu, kazao nam je da je jedno od elementarnih pitanja na koje struka danas ne uspijeva prenijeti odgovor je - što je to zaštita na radu, uopće?
- Vjerujte mi, to nije papir s pečatom koji zadovoljava zakonsku formu. Strogo gledano zaštita na radu je dio neke struke, specijalizacija u nekom području, npr. zaštita na radu u šumarstvu ili građevini ili ugostiteljstvu. Svaka djelatnost je svoj svijet sa svojim problemima i specifičnostima te su profesionalci iz tog područja (uz dodatno osposobljavanje) zapravo najkompetentniji za pronalaženje izvora opasnosti. Ovlaštene kuće za zaštitu na radu su zbir inženjera strojarstva, elektrotehnike, kemije i sigurnosti i drugih struka kojima je zajednička samo usluga koju pružaju. Ovdje će se možda osjetiti prozvani inženjeri sigurnosti kojih sam i sam dio, ali kao što je u samom pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu vidljivo, nigdje se isti ne spominju tj. spominje se samo x struka + stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu. Taj stručni ispit se može gledati kao ta specijalizacija koju sam spomenuo - ističe Kaić.
S čime bi se zapravo Zaštita na radu trebala baviti, što je njena istinska srž?
- Zaštita na radu se bavi identifikacijom izvora opasnosti i prenošenjem informacije o tom izvoru opasnosti na radnika. I to je sve. Osobno vjerujem da je odnos tih dviju stvari 10% naspram 90% u korist prenošenja informacija. Danas je vrlo lako pronaći izvor opasnosti, 50% je zdrav razum, 40% su iskustvo i vrlo dostupni podaci, a ostatak je ono što znaju profesionalci iz sigurnosti. Iz svega ovog proizlazi da ako bi postojala neka struka, ta struka bi se trebala baviti identifikacijom opasnosti i načinom prenošenja informacije kroz osposobljavanja, upute, oznake i izvještavanja - govori nam Kaić, zaključujući na temelju svega navedenog da je njihov osnovni zadatak pronalaziti metode osvještavanja koristi zaštite na radu, te održavanja i svih ostalih radnji koje eliminiraju ili smanjuju izvore opasnosti.
- Želim da me radnik pita kakvu kacigu da nosi, a ne da ja njega kontroliram nosi li je uopće. Ako osvijestimo nekome korisnost nošenja kacige ili bilo čega drugog, rješenja će se pronaći, u trenutku kad osvijestimo radnika mi smo izvršili naš zadatak i poslanje - dodaje Kaić.
Jedno od najlešćih pitanja koje muči poduzetnike glasi: Što mi je sve potrebno od ZNR/ZOP prilikom otvaranja tvrtke/obrta? Odgovor smo potražili kod Branimira Milankovića, dugogodišnjeg savjetnika za zaštitu na radu.
- U zakonu o zaštiti na radu je mnogo stvari uzročno-posljedično povezano pa ću ga malo proširiti tj. postaviti vam dva pitanja: Hoćete li imati poslovni prostor? i Hoćete li u poslovnom subjektu raditi samo vi ili ćete zapošljavati druge ljude? Ukoliko ćete imati poslovni prostor, za taj bi se prostor trebalo napraviti ispitivanje elektroinstalacija (na otpor izolacije i indirektni dodir) te biste za njega trebali nabaviti jedan ili više vatrogasnih aparata (količina ovisi o kvadraturi i namjeni prostora). Ako odmah u startu zapošljavate djelatnike, tada spadate u kategoriju poslodavca i punopravni ste obveznik zakona o zaštiti na radu/zaštiti od požara.
Da rezimiramo, ako ste poduzetnik, nemate zaposlenih i nemate poslovni prostor, ne treba vam ništa iz područja ZNR-a i ZOP-a. Primjer: otvorili ste tvrtku, vozite taksi, sami radite. Vozilo je prošlo tehnički, vi imate vozačku dozvolu – to je sve što vam je potrebno jer ne obavljate djelatnost u prostoru koji je pod vašom kontrolom, a vozilo je regulirano zakonom vezanim za promet.
Nadalje, ako ste poduzetnik, nemate zaposlenih, imate poslovni prostor, potrebno je ispitati elektroinstalacije i nabaviti adekvatnu količinu vatrogasnih aparata (ovisno o kvadraturi i namjeni prostora).
Ako ste pak poduzetnik koji ima zaposlenike i poslovni prostor, sve što ste gore pročitali odnosi se na sve poslovne subjekte (d.o.o., j.d.o.o., obrt i sl.). Isto tako, ako koristite prostor nije bitno jeste li vlasnik prostora ili ga iznajmljujete, bitno je da je to prostor koji koristite za svoje poslovne svrhe - pojasnio je Milanković, dodajući da, ako postoji potreba za dodatnim pojašnjenjima, stoji svima na usluzi.
Zapošljavam svog prvog djelatnika - što mi je sve potrebno od zakona o zaštiti na radu / zakona o zaštiti od požara?
Svi poslodavci koji zapošljavaju barem jednu osobu bez obzira čime se bave i koliko im je jednostavan ili kompleksan poslovni prostor moraju ispuniti 10 točaka.
- Uopćena lista najčešćih obaveza (uzmite u obzir da ne znamo kakva je točno situacija u vašoj tvrtki) podrazumijeva da biste trebali riješiti sljedeće stavke: izrada procjene rizika i plana osposobljavanja, osposobljavanje svih djelatnika za rad na siguran način, osposobljavanje svih djelatnika za zaštitu od požara, osposobljavanje poslodavca i/ili ovlaštenika poslodavca, ispitivanje elektroinstalacija, ispitivanje radnog okoliša (osvjetljenje, buka, vlaga, temperatura, strujanje zraka), izrada plana evakuacije (grafički – tlocrt, tekstualno – elaborat evakuacije, signalizacija – naljepnice sa smjerovima kretanja i sl.), ispitivanje i pregled radne opreme (samo opreme s povećanim opasnostima, ne morate ispitivati kuhala za kavu, računala i mikrovalne), nabavka vatrogasnih aparata (količina ovisi o kvadraturi i namjeni prostora), obavljanje poslova zaštite na radu (konstantan nadzor i praćenje svih mogućih zakona/pravilnika, praćenje istjecanja valjanosti pojedinih zapisnika i sl.) - navodi Milanković.
Međutim, upozorava Milanković, ovisno o slučaju mogu postojati i eventualne dodatne obaveze:
- Osposobljavanje jednog ili više djelatnika za pružanje prve pomoći. (Ukoliko u jednoj smjeni radi više od jedne osobe tada bi jedna osoba po smjeni trebala biti osposobljena za pružanje prve pomoći. I ne, ne vrijedi osposobljavanje za prvu pomoć iz autoškole. Smiješno je, ali je tako. No to nije taj papir. Znate i sami kako to ide kod nas.)
- Nabavka ormarića prve pomoći – samo ako imate obavezu osposobljavanja.
- Ispitivanje nepropusnosti plinskih instalacija – samo ako imate plinske instalacije; ovo ispitivanje vrše ovlaštene institucije za ispitivanje plina.
- Ispitivanje svega vezanog za požarstvo (panik rasvjeta, tipkala, hidranti, sprinkleri, vatrodojava…) – samo ukoliko se u prostoru nalaze takvi sustavi.
- Kao što vidite lista potencijalnih obaveza je podulja, imajte na umu da mi je želja prenijeti stvari onakvima kakve jesu, ne onakvima kakve vi ili ja želimo da budu - rezimira Milanković pa nastavlja:
- Sve gore navedeno nije tako komplicirano kako se čini. Pola navedenih stvari ima trajnu vrijednost, neke se moraju obnavljati jednom u x vremena (svakih 3, 4 ili 5 godina – iznimka je požarstvo za koje za sve stavke vrijedi ispitivanje jednom godišnje). Jedino što zahtjeva konstantnu ažurnost jest procjena rizika i obavljanje poslova zaštite na radu u čemu vam bilo koja kvalitetna tvrtka iz zaštite na radu može pružiti ogromnu pomoć i podršku
Samo obavljanje poslova zaštite na radu nešto je što možete i sami raditi ukoliko vi ili bilo tko od vaših djelatnika posjeduje potrebnu kvalifikaciju. A kvalifikacija je sljedeća: da ste tijekom svog školovanja slušali predmet/kolegij/tečaj/predavanje na temu zaštite na radu (tehničke srednje škole uvjetuju da prije pristupanja praktičnoj nastavi svi učenici moraju poslušati tjedan ili dva zaštite na radu, što je dovoljno da bi se postigla potrebna kvalifikacija) i da to možete papirnato dokazati.
Ukoliko nemate takvu osobu na raspolaganju, uvijek je možete „proizvesti“ slanjem na stručno usavršavanje, po programu Specijalist zaštite na radu. Možda vam to na prvu djeluje kao nepotrebna gnjavaža, ali vjerujte mi time ćete si dugoročno uštedjeti jako puno novaca i vremena
Kada zaposlite drugog, jedino što trebate učiniti jest napraviti njegova osposobljavanja (stavke 3. i 4.) te ažurirati procjenu rizika. I to je to za svakog idućeg djelatnika! Ozbiljnu priču oko zaštite na radu teško je započeti no lagano se održava ukoliko surađujete sa kvalitetnim partnerom iz tog područja.
Zaposlio bih osobu s invaliditetom - trebam li prilagođavati prostor i što zaštita na radu kaže o tome?
- Zaposlenici s invaliditetom imaju pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju – utvrđivanje preostale radne sposobnosti, analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključivanja u rad, profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti, informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu, programe za unaprjeđenje radno-socijalne uključenosti u zajednicu, tehničku pomoć, podršku, praćenje i procjenu rezultata, informiranje i podršku u izvorima financiranja, razvoj motivacije i osposobljavanje osoba s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije.
Invalidi na radnom mjestu moraju biti posebno zaštićeni kako se ne bi umanjila njihova radna sposobnost. Radno mjesto predviđeno za rad invalidne osobe mora biti ergonomski prilagođeno takvoj osobi, a objekt mora biti izveden tako da invalidnim osobama omogućava nesmetan pristup njihovim radnim mjestima.
Poslodavac mora osigurati posebnu zaštitu navedenim skupinama i mora utvrditi kolektivnim ugovorom koje poslove te skupine ne mogu obavljati - kaže Milanković.
Zapošljavam više od jedne, 20, 49, 300 osoba - što mi je potrebno od zaštite na radu/zaštite od požara?
- Ukoliko ste prije ovog momenta (dakle sa prvom zaposlenom osobom) već regulirali svoje obaveze imate izuzetno malo dodatnih obaveza, odnosno morate samo provesti ažuriranje procjene rizika, osposobljavanje novog djelatnika za rad na siguran način te osposobljavanje novog djelatnika za zaštitu od požara.
Te se obaveze ponavljaju sa svakim novim djelatnikom bez obzira na količinu sve dok ne dođete na količinu od 20 zaposlenih, jer tada se osim navedenih pojavljuje i nova obaveza.
Zapošljavanje osobe s invaliditetom – to je obaveza po Zakonu o radu, ne o zaštiti na radu, ali za sobom povlači svoju problematiku o kojoj samo pisali gore. Osobu s invaliditetom niste dužni zaposliti ukoliko se u vašoj tvrtki ne radi o poslovima s posebnim uvjetima rada za koje osobe s invaliditetom neće ostvariti prolaznu ocjenu na liječničkom pregledu.
Kada dođete na svog 50. zaposlenog događaju se novi momenti- Morali biste zaposliti stručnjaka zaštite na radu;
stručnjak I. stupnja ako je u tvrtki većina poslova sa malim rizicima (uredski poslovi poput knjigovodstva, programiranja i sl.)
stručnjak II. stupnja ukoliko se pretežno radi o poslovima koji ne spadaju u gore navedenu kategoriju.
Ne morate stručnjaka zaposliti na puno radno vrijeme (radno vrijeme nije propisano).
Obavezni ste osnovati odbor zaštite na radu (odbor čine poslodavac ili ovlaštenik, stručnjak ZNR, specijalist medicine rada i povjerenik* radnika za zaštitu na radu ukoliko je izabran ili njihov koordinator) koji će se sastajati najmanje jednom u 6 mjeseci. Morali biste osposobiti još jednu osobu za pružanje prve pomoći.
Povjerenik radnika nije obvezna funkcija niti u jednom slučaju (do 49 radnika ili preko), ali bilo bi dobro da imate pisani trag da ste radnike uputili u pravo izbora povjerenika radnika te da ste im ostavili vremena da se odluče o tom pravu i da su sami odlučili treba li im ili ne ta funkcija (povjerenikova funkcija je zastupati interese i potrebe radnika po pitanju zaštite na radu te ih komunicirati poslodavcu).
Kada imate tvrtku sa 249 do 499 zaposlenih potrebno je imati zaposlenog jednog stručnjaka zaštite na radu I. i II. stupnja - pojašnjava Milanković.
Trebam li zaštitu na radu ako je ured na drugoj lokaciji?
- Vrlo je čest slučaj da prilikom otvaranja tvrtke prijavite sjedište na svojoj adresi stanovanja te s vremenom otvarate poslovnice na drugim lokacijama. Obaveze vezane za zaštitu na radu (i zaštitu od požara) vežu se na isključivo one lokacije u kojima se obavlja posao. To u praksi znači da na adresi sjedišta ne morate raditi ništa po pitanju zaštite na radu pod uvjetom da na toj adresi nitko ne radi. U tom se slučaju bavite isključivo uredom i svim drugim lokacijama koje tvrtka koristi za svoje radne procese.
Zaposlio bih studenta - trebam li što od zaštite na radu / zaštite od požara
- Poslodavac je odgovoran za sve osobe koje zapošljava. Dakle nebitno je da li zapošljavate osobu na klasičnu prijavu ili putem student servisa, odgovornost je ista. To bi značilo da student mora proći osposobljavanja za rad na siguran način i za zaštitu od požara kao i svaki drugi djelatnik tvrtke. Međutim, postoje iznimke.
Izvadak iz zakona br. 2 (i dalje na jednostavno razumljivom hrvatskom) kaže: poslodavac ima rok od 2 (riječima: dva) mjeseca da osposobi novog djelatnika pod uvjetom da djelatnik ne radi samostalno već pod nadzorom osposobljenih kolega.
Pretpostavljam da ste bar jednom doživjeli situaciju da u kinu stojite u kilometarskom redu za kokice jer iskusna kolegica na blagajni pomaže novom kolegi da se snađe pa sve ide vrlo vrlo sporo. E, to vam je rad pod nadzorom i to je dozvoljeno – narednih dva mjeseca od dana zapošljavanja.
Student koji je potpuno sam u uredu i marljivo radi za računalom (programira, dizajnira i ostale *ira aktivnosti) bez da je osposobljen za rad na siguran način i zaštitu od požara nikako ne smije sam raditi.
Savjet je da pristupite osposobljavanju ukoliko imate studenta koji učestalo radi kod vas, bez obzira radi li on 2 mjeseca u komadu pa zakonski morate ili 2 tjedna radi, 2 ne radi i tako sljedećih nekoliko mjeseci. Ako se opetovano vraća kod vas očito je osoba na koju računate pa osposobljavanja ne bi trebala biti problem.
Ako pak imate studenta koji je kratko i jednokratno kod vas, a možete osigurati rad pod nadzorom nemojte ga osposobljavati jer ga nećete ni zadržati.
Otvaram podružnicu/poslovnicu/ izdvojeni pogon - trebam li štogod od zaštite na radu / zaštite od požara?
- Odgovor opet leži u odgovornosti i brizi poslodavca za radne prostore rada koji su pod njegovom kontrolom (a gore navedeni jesu). Dakle ono što je potrebno za novi prostor učiniti jest sljedeće:
- Ažurirati procjenu rizika
- Ispitati radni okoliš (buka, rasvjeta, temperatura, strujanje zraka, vlažnost)
- Ispitati elektroinstalacije (otpor izolacije, indirektni dodir)
- Izraditi plan evakuacije (grafika – tlocrt, tekst – elaborat evakuacije, signalizacija – naljepnice za smjerove kretanja)
- Ovisno o kvadraturi i namjeni prostora, nabaviti adekvatnu količinu vatrogasnih aparata
- Ako u prostoru radi više od jedne osobe, nabavite ormarić prve pomoći i osigurajte da jedna osoba po smjeni bude osposobljena za pružanje prve pomoći
- Dodatno, ukoliko se u prostoru nalaze takvi sustavi;
- Ispitivanje nepropusnosti plinskih instalacija
- Ispitivanje svega što prostor ima od požarstva (tipkala, panik rasvjeta, hidranti, sprinkleri, vatrodojava…)
Ovo su standardni koraci i mjere koje bi bilo koja kvalitetna ovlaštena tvrtka trebala riješiti bez problema. Osim ispitivanja plina za što su najčešće ovlaštene institucije koje se bave plinskim instalacijama. Neka ispitivanja ne morate raditi vi kao poslodavac ukoliko ih prostor već posjeduje.
Rad na terenu i zaštita na radu - obaveze poslodavca
- Temom Rada na terenu i zaštite na radu te obaveza poslodavaca po pitanju zaštite na radu najčešće se bave poslodavci koji se bave servisnim, monterskim, građevinskim i IT djelatnostima jer se kod njih često događa da djelatnici svoj posao rade izvan prostorija tvrtke (dakle u prostorima klijenta ili kupca).
Ukoliko uopće ne radite u vlastitom poslovnom prostoru, već se uvijek radi na terenu/kod klijenata, obaveze su sljedeće:
- Izrada procjene rizika i plana osposobljavanja
- Osposobljavanje djelatnika za rad na siguran način
- Osposobljavanje djelatnika za početno gašenje požara
- Osposobljavanje poslodavca ili ovlaštenika poslodavca.
Ukoliko pak imate i vlastiti prostor i rad na terenu vi uvijek odgovarate isključivo za lokaciju koja je pod vašom kontrolom – bilo da ste vlasnik te lokacije ili ste u najmu. Nitko (pa ni država) od vas ne očekuje da morate u prostorima svojih klijenata ispitivati ispravnost elektroinstalacija, radni okoliš i sl.
Vaši djelatnici moraju biti osposobljeni i adekvatno opremljeni, u procjeni rizika posebno će se zavesti i obraditi terenski rad i to je sve što se od vas očekuje. Od vaših se djelatnika naravno očekuje da se ponašaju u skladu s propisanim pravilima i mjerama zaštite na radu za njihova radna mjesta. Činjenica da programer radi u prostorima klijenta, a ne kod poslodavca mu ne daje za pravo da se popne na stolicu i glumi Supermana.
Selimo u druge prostore - što mi je sve potrebno od zakona o zaštiti na radu / zakona o zaštiti od požara?
- Vrijedi li vam sve iz ZNR-a/ZOP-a ako promijenite prostor? Ne. Morate li sve raditi ponovo? Ne.
Istina je negdje između jer dio ZNR/ZOP obaveza veže se na zaposlenike, a dio na prostore. Promjenom prostora dakle trebate misliti na one ZNR/ZOP stavke koje se tiču samog poslovnog prostora, a to bi bilo sljedeće:
- Ažuriranje procjene rizika – u svakoj imalo kvalitetnoj procjeni rizika moraju se obraditi poslovni prostori i uvjeti rada u njima, kao i dodjeljivanje djelatnika određenom prostoru. Zbog toga se procjena mora ažurirati – iz nje se miče prostor koji više nije aktualan te se obrađuje novi poslovni prostor.
- Ispitivanje elektroinstalacija – novi prostor ima svoje elektroinstalacije koje bi valjalo ispitati.
- Ispitivanje radnog okoliša – kao i kod struje, radni okoliš isključivo je vezan za prostor u kojem se vrši rad.
- Izrada plana evakuacije – ako baš ne selite u copy-paste prostor (a najčešće ne selite) za novi se prostor radi i novi plan evakuacije.
- Ostalo – ovdje su stavke koje novi prostor može i ne mora imati, ako ih ima treba ih se ispitivati; nepropusnost plinskih instalacija, svi uređaji vezani za požarstvo (tipkala, panik rasvjeta, hidranti, sprinkleri, vatrodojava itd.)
- Vatrogasni aparati i ormarić prve pomoći se naravno prenose iz starog prostora u novi.
Neke od navedenih stvari ponekad se ispituju na razini cijele građevine. Npr. vaš novi poslovni prostor je ured na 7. katu poslovne zgrade – velika je vjerojatnost da vlasnik zgrade ispituje elektroinstalacije, plin i uređaje za požarstvo na razini cijelog objekta. U tom slučaju vi ne morate raditi ispitivanja već od vlasnika zgrade tražite kopije zapisnika o ispitivanjima. Jedino od navedenog što je uvijek vaša obaveza i što vlasnik prostora nikada ne može obaviti umjesto vas jest ažuriranje procjene rizika i ispitivanje radnog okoliša. I plan evakuacije koji bi po slovu zakona svaka tvrtka trebala imati u svom poslovnom prostoru, neovisno o tome postoji li plan evakuacije na cijeloj etaži.
Otvaramo naše prvo skladište - što nam je potrebno od zaštite na radu i zaštite od požara?
- U praksi mi iz branše često dobijemo informaciju o ovom trenutku kada je klijent već ušao u skladište, a možda zbog samog stanja i nekompatibilnosti skladišta s njegovim potrebama nije ni trebao u njega ulaziti.
Kod otvaranja skladišta bitno je znati ulazite li u već postojeće skladište ili je skladište novo izgrađeno baš za vaše poslovanje/robni asortiman?
Kod ulaska u već postojeće skladište bitno je u početku utvrditi je li ono projektno odgovora vašem poslovanju, odnosno asortimanu robe koje mislite unutra skladištiti pogotovo iz aspekta zaštite od požara jer eventualne preinake/rekonstrukcije koje ćete morati poduzeti da bi ispoštovali navedeno područje možda vam neće biti financijski isplative. Vjerujte mi, nije isto skladištite li čelične cijevi, ciglu ili gumu, boje i lakove.
Objekt koji je izgrađen za vaše potrebe, ukoliko ćete ga koristiti prema predviđenoj namjeni, neće imati posebnih zahtjeva osim tekućeg održavanja objekta i servisiranja zaštitnih sustava na njemu. Kod kupovine već postojećeg objekta ili uzimanjem istoga u najam obratite pozornost radi li se o promjeni namjene predmetnog prostora u odnosu na namjenu za koju je izdana građevinska odnosno uporabna dozvola. Ukoliko ne (rjeđi slučaj) onda nije potrebno poduzimati dodatne mjere sigurnosti u odnosu na postojeće.
U protivnom (češći slučaj), potrebno je obratiti se nadležnom tijelu graditeljstva oko potrebe ishođenja odgovarajućih dozvola, o čemu će se odlučivati u propisanim postupcima u kojima će se ocjenjivati i dostatnost izvedenih mjera zaštite od požara.
Osim navedenog, obrađivanje skladišta iz aspekta zaštite na radu slično je obradi bilo kojeg drugog poslovnog prostora te podrazumijeva ažuriranje situacije u procjeni rizika, ispitivanje elektroinstalacija i radnog okoliša te izradu plana evakuacije. Uvijek imajte u vidu kako će skladište funkcionirati – police moraju imati podatke o nosivosti, ukoliko skladištem prolaze i pješaci i viličari morate osigurati odvojene puteve kretanja, koji moraju biti jasno označeni na podu linijama širine 5 cm. Put kretanja viličara mora biti minimalno širine 1.8 m ili 80 cm širi od viličara, odnosno tereta koji se uobičajeno na njemu prevozi. To u praksi znači da bi taj put trebao biti minimalno širok 2 metra, dok za radnike/pješake put mora biti minimalne širine 80 cm.
Na ulazu u skladište imajte jasne upute (tko smije i pod kojim uvjetima ući u skladište – obaveza nošenja osobnih zaštitnih sredstava i sl.). Ukoliko ćete koristiti viličare budite svjesni toga da samo osobe osposobljene za upravljanje viličarem s njim smiju rukovati. Rad u skladištu za djelatnike često nosi i poslove s posebnim uvjetima rada, što znači da ćete prije raspoređivanja ljudi na radno mjesto skladištara najvjerojatnije te osobe trebati poslati na liječnički pregled da se utvrdi njihova radna sposobnost te ćete svim djelatnicima skladišta morati omogućiti osobna zaštitna sredstva (npr. radna odijela, cipele s kapicom, rukavice i sl.).Postoji jedna zanimljiva izreka; „Tri su ključne stvari zbog kojih se događaju nesreće – nisam vidio, nisam pitao i nisam mislio“. To je u našoj branši pogotovo točno. Stoga ću još jednom rezimirati najbitnije iz teksta:
- Definirajte namjenu skladišta i procijenite vaše potrebe i obaveze
- ZNR Obrada skladišta (procjena rizika, ispitivanja, plan evakuacije)
- Definirajte puteve kretanja za pješake i viličare
- Jasne upute i signalizacija na ulazu u skladište
- Obavljanje liječničkih pregleda za poslove s posebnim uvjetima rada
- Opskrbljivanje djelatnika skladišta osobnim zaštitnim sredstvima
Dakle pobrinite se da vaši ljudi vide što trebaju vidjeti i da imaju odgovore na eventualna pitanja. I kroz konstantan razgovor i edukacije (da, edukacije!) radite na njihovom osvještavanju kako bi se „nisam mislio“ situacije smanjile na najmanju moguću mjeru.
Otkaz ugovora o radu i zaštita na radu - što trebam znati?
- Sve dokumente vezane za osobu koja odlazi odstranite iz tekuće evidencije. Čak biste ih po GDPRu trebali uništiti jer nema zakonske osnove po kojoj će vam ti dokumenti biti od koristi. Najčešće se tu radi o potvrdama za:
- Rad na siguran način
- Početno gašenje požara
- Osposobljavanje za ovlaštenika
- Osposobljavanje za pružanje prve pomoći.
Ovisno kako vam je napravljena procjena rizika, trebali biste je ažurirati. Ako imate oformljenu suradnju s ovlaštenom tvrtkom za zaštitu na radu, dakle ako imate nekog tko vas u zaštiti na radu prati obavezno im javite da osoba xy više nije zaposlenik vaše tvrtke. Tom informacijom puno pomažete i sebi i nama koji vas pratimo.
Sve gore navedene potvrde o osposobljavanjima koje ste za tog djelatnika napravili tehnički su vlasništvo tvrtke jer ste vi podnijeli financijski trošak tih osposobljavanja.
Različita su mišljenja u branši što sa tim papirima učiniti i kako se postaviti prema sada već bivšem radniku - iako ih ne morate dati djelatniku koji odlazi, ti vam dokumenti više neće trebati. Često se na žalost u praksi susrećem s osobama koje su 5 ili više puta prolazile određeno osposobljavanje samo zato što nisu bile u mogućnosti dokazati da su to već prošle.
Moj stav je da čovjeku koji odlazi dozvolite da uzme potvrdu o osposobljavanju za početno gašenje požara i (ako je to radio kod vas) za pružanje prve pomoći jer ta se osposobljavanja rade jednom u životu i prenosiva su s radnog mjesta na radno mjesto budući da ne glase na vašu tvrtku nego na ime i prezime osposobljene osobe. Tim činom ćete pomoći ne samo osobi koja odlazi već i njegovom budućem poslodavcu te tvrtki iz zaštite na radu koja tog poslodavca prati.
Ozljeda na radu - što moram znati o tome, koji su koraci?
- Što mi je činiti? Iskreno, ovo je najgore pitanje koje možemo dobiti. Ne zato što ne znamo odgovor na njega, nego zato što to najčešće znači da je netko negdje zakazao. Ili mi, ili poslodavac, ili sam zaposlenik jer u slučaju ozljeda na radu rijetko kada možemo govoriti o nesreći; najčešće je netko negdje pogriješio. Doduše, ponekad ozljeda može biti uzrokovana višom silom ili protupravnim postupanjem treće osobe, tako da nije uvijek kriv poslodavac ili radnik.
Sam odgovor na postavljeno pitanje ovisi o sljedećem - je li se ozljeda dogodila u vašem prostoru za rad (vašoj poslovnici) ili u cestovnom prometu?
Ako se ozljeda dogodila u vašem poslovnom prostoru ili na terenu (prostori kupca, klijenta…), koraci su sljedeći:
- Pružiti prvu pomoć u slučaju potrebe (pruža je radnik osposobljen za pružanje prve pomoći, ako smatra da je sposoban pružiti prvu pomoć s obzirom na ozljedu, osobito ako su ozljede vezane uz kralježnicu)
- Pozvati hitnu pomoć (194) ili ako je moguće i sigurno odvesti ozlijeđenog radnika u najbližu ustanovu prve pomoći i obavijestiti neposrednog rukovoditelja i/ili odgovornu osobu firme
- Rukovoditelj ODMAH zove sljedeće kontakt osobe: tvrtku s kojom ima ugovorenu zaštitu na radu ili stručnjaka zaštite na radu u svojoj tvrtki
- U slučaju teže ozljede stručnjak zaštite na radu zove područni ured inspekcije rada i obavještava o prirodi ozljede – ukoliko se to događa iza 15h nazovite 112 da vas spoje s dežurnim inspektorom
- Od svih sudionika (ako ih je bilo) uzimaju se izjave i piše se izvješće o događaju. Svaki očevidac piše svoju izjavu o događaju. Ozlijeđeni svakako piše svoju izjavu (nema posebnog formulara za to, može se doslovno napisati kemijskom olovkom na papiru).
- Stručnjak i ovlaštenik ZNR u roku od 8 dana obavještavaju HZZO o nastalom događaju, s kompletnom dokumentacijom. Ispunjava se obrazac prijave koji je u excel formi u 5 primjeraka.
NIKAKO nemojte ništa sklanjati s mjesta na kojemu se ozljeda dogodila do dolaska stručnjaka zaštite na radu te eventualnog dolaska inspekcije i policije (koji izlaze ili ne izlaze na teren ovisno o tome što se dogodilo).
Ako se ozljeda pak dogodila u cestovnom prometu (službenom putu, na putu do mjesta stana do mjesta rada i nazad), potrebno je obavijestiti Policijsku upravu – 192, a stručnjak zaštite na radu i/ili ovlaštenik moraju prijaviti i dostaviti svu dokumentaciju (medicinsku dokumentaciju i policijski zapisnik) – HZZO-u. Inspekcija zaštite na radu NE izlazi na teren za ovakve slučajeve, te ih nije potrebno niti ih telefonski obavještavati o nesreći.
Savjet
- Postupci nisu komplicirani te vam toplo preporučujem da ih provedete točno ovako kako su opisani kako biste izbjegli posljedice neprovođenja gore objašnjenih postupaka (čitajte: kazne, velike kazne). U praksi se nažalost često dogodi da se radnik ozljedi na poslu, ode kući i bude doma nekoliko dana, a da nitko ne zna što se s njim dogodilo i gdje je on uopće, a onda kad prođu svi rokovi pokreće se postupak prijave ozljede.
Kada se obrađuju ili dogode ozljede na radu izuzetno je bitno da radite na otvorenosti kanala komunikacije i obavještavanja, osobito kada dolazi do poremećaja u procesima rada što ozljeda i predstavlja. Ovo je vrlo podcijenjeno jer u čestom broju slučajeva to vam može biti prilika za poboljšanje. Nitko ne želi ozljedu na radu, ali budite spremni i educirajte svoje djelatnike, ne samo o tome što činiti nego i da svi koji trebaju biti informirani o događaju to zaista i budu - savjetuje Milanković.
