Deset godina trebalo je hrvatskim tvrtkama da neznatno prestignu vrijednost ukupnih godišnjih prihoda iz 2008. godine. Fina navodi da su domaće tvrtke, obveznici poreza na dobit (bez banaka i osiguravatelja) lani ostvarile 751 milijardu kuna ukupnih prihoda, čime su prvi put premašile prihode iz 2008. godine od 710 milijardi kuna. Vrijednost prošlogodišnjih prihoda svih tvrtki odgovara visini dvaju državnih proračuna, no svejedno kapital koji su tvrtke investirale u dugotrajnu imovinu više je nego simboličan i iznosi samo 24 milijarde kuna!
Da bi gospodarstvo dostiglo investicijsku aktivnost koja je bila rekordne 2007. godine, kada su poduzetnici u novu opremu i dugotrajnu imovinu usmjerili 75 milijardi kuna, odnosno deset milijardi eura, visina investicija bi se trebala utrostručiti. Od 2007. godine investicijska aktivnot privatnog sektora pada, već se 2008. godine osjetilo određeno usporavanje na 58 milijardi uloženih kuna, ali i to je pjesma u odnosu na 24 milijarde kuna koliko su tvrtke lani usmjerile u svoju novu dugotrajnu imovinu!
Optimizam bez pokrića
U novu dugotrajnu imovinu u 2018. godini investiralo je 12.808 poduzetnika (9,8%), za razliku od pretkriznog razdoblja kad je godišnje investiralo između 32% i 37% svih tvrtki, odnosno od 20-30 tisuća poduzetnika. Ostali pokazatelji o poslovanju poduzetnika u 2018. godini su optimistični, pa rastu plaće i zaposlenost, prihodi se povećavaju brže od rashoda, znatno je skočila i dobit, gubici su se više nego prepolovili, no sve to pada u vodu pred činjenicom da izostaju spomena vrijedne investicije. Hrvatsko gospodarstvo lani je ostvarilo rekordnih 47 milijardi kuna dobiti, no svejedno su investicije u novu opremu upola manje od dobiti razdoblja. Konsolidirani financijski rezultat (dobit umanjena za gubitke razdoblja) za 2018. godinu povoljniji je nego rekordne 2007. godine i iznosi 28,2 milijarde kuna prema 24 milijarde iz 2007.
Stagnacija investicija vodi daljnjem ekonomskom nazadovanju zemlje! Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe da financijski izvještaji poduzetnika za 2018. godinu otkrivaju tri loša procesa, prvi je da dolazi do smanjenja produktivnosti jer se zaposlenost (plus 5%) povećava dva puta brže od rasta BDP-a što znači da se radnici zapošljavaju na jednostavnim poslovima koji ne donose značajnu dodanu vrijednost. Druga je loša vijest da rast plaća iznad produktivnosti proizlazi iz čiste nestašice radne snage i treća da probuđena kreditna aktivnost banaka ide uglavnom prema građanima i potrošnji, a ne prema poduzetnicima. – Izostanak privatnih investicija nije samo hrvatski problem nego se s time muči cijela Europa jer poduzetnici ne vjeruju da će budući dugoročni rast opravdati njihova ulaganja.
Nemamo kapitalne industrije
No, imamo mi i specifičnosti. Nemamo kapitalno-intenzivnih djelatnosti, uglavnom se ulaže u hotele i građevinu. Naša ekonomija sve više postaje radno-intenzivna ekonomija, pa su i nova radna mjesta tome prilagođena. Poduzetnici pokušavaju iskoristiti komparativnu prednost naše lokacije, more je tu i ono neće pobjeći, ali mi više nećemo imati radnika koji će ta mjesta popuniti. Školujemo medicinare, pravnike i inženjere, a trebaju nam konobari, ističe Lovrinčević.
Događa nam se tehnološko zaostajanje na svim područjima. Osim dobiti velikih, značajno raste i dobit malih, primjerice mikropoduzeća su udvostručila dobit s jedne na dvije milijarde kuna. Lovrinčević kaže da sve više stručnjaka daje otkaze i osnivaju paušalne obrte preko kojih nastavljaju raditi za bivšeg poslodavca ili kao privatni konzultanti. Mali poduzetnici na svoju dobit plaćaju samo 12 posto poreza, što je znatno povoljnije nego da kao zaposleni radnici plaćaju doprinose i porez na dohodak po stopi od 24 i 36 posto.
Dobar i informativan članak ali glupe Hrvate ovo ne zanima pa ne komentiraju.