Imati trećinu kineskog tržišta nevjerojatna je stvar. U bilo kojoj industriji i bilo kojoj niši.
– Dobro, mi se natječemo na doista uskom, nišnom tržištu – govore nam Tomislav Grubeša i Nikša Orlić, osnivači i vlasnici tvrtke Geolux. Njihova se tvrtka bavi radarima i senzorima, poglavito onim hidrološkima, u čemu su, dakle, vodeća tvrtka na kineskom tržištu. Hidrološki radar uređaj je koji, ovisno o konfiguraciji, mjeri vodostaj, brzinu te zapreminu toka. Da je ovakav uređaj bio postavljen kod Vrgorca, posljedice nedavne poplave mogle su biti manje.
– Vodu se ne može spriječiti, ali da su tamo bili postavljeni naši radari, moglo se predvidjeti što će se dogoditi i reagirati prije. Sustav Hrvatskih voda u dobrom je dijelu zastario, u ovom segmentu tehnologija jako brzo zastarijeva pa je uređaj nabavljen prije, recimo, desetak godina danas u ozbiljnom zaostatku za modernim uređajima, no tu i tamo instaliramo pokoji novi radarski uređaj u suradnji s Vodama i nadamo se ozbiljnijoj modernizaciji u skorijoj budućnosti – kaže Grubeša.
Hidrološki radari iz Geoluxa ponajbolji su u svijetu zbog svoje preciznosti, kompaktnosti i fleksibilnosti, mogu se, naime, napajati na različite načine, najčešće solarom, ali i energijom vjetra, kao što se mogu jednostavno prikopčati na naponsku mrežu. Može ih se, dakle, postaviti na svakom mjestu bez obzira na dostupnost električne mreže. A to je uvijek iznad vode, tipično na postojeće strukture poput mostova i montaža ne uzima više od sata. Ništa, dakle, slično sadašnjim uređajima koji obavljaju sličan posao, samo uronjeni u vodu. Cijena im je od tisuću do pet tisuća eura, ovisno o konfiguraciji. A sve je počelo prilično slučajno.
– Bili smo na jednom sajmu tehnologije u Južnoafričkoj Republici, gdje smo prikazali naš radar uz ostale uređaje koje smo tada imali. Posjetio nas je naš partner iz Kine i pitao možemo li taj radar prilagoditi tako da može mjeriti vodene tokove. Jer, nijedan drugi nije imao objedinjeno rješenje, sve na istoj sabirnici. Rekli smo da možemo pokušati. I to je bilo to, našli smo se na tržištu na kakvo zapravo uopće nismo pomišljali – kaže Orlić.
Priča o Geoluxu Tomislava i Nikše zapravo je i priča o jednom prijateljstvu, jer njih su dvojica zajedno završila MIOC, današnju XV. gimnaziju u Zagrebu, pa nakon toga i FER, Tomislav je hardveraš, a Nikša softveraš. No ključno je i dragocjeno iskustvo bio rad u RIZ Odašiljačima, gdje se zaposlio Tomislav, pa je onda stigao i Nikša.
– Bila je to odlična tvrtka, jaka u izvozu, puno smo naučili, šteta što su se kasnije događale te igre oko lokacije – govori Nikša. Nakon pet godina u RIZ Odašiljačima odlučili su osnovati svoju tvrtku.
– Imali smo znanje, ne puno novca, ali uspjeli smo zahvaljujući razvoju raznih uređaja iz usluge za pretežno strane tvrtke. Razvijali smo svašta, a prve projekte s radarima odradili smo u sklopu razvoja elektronike za praćenje prometa. I to po narudžbi, slično kao što danas radimo i hidrološke radare gdje praktički nijedan nije isti – kaže Nikša.
Rast od 30 posto
U tih prvih nekoliko godina uz Geolux paralelno su radili u Telegri, odnosno u Mireu, gdje Nikša usvaja znanje o GPS-u koje će kasnije biti korisno u razvoju radara. Sve do tog ključnog sajma u Južnoafričkoj Republici.
– Prometom se danas više ne bavimo. U Hrvatskoj bismo još i mogli, no tržište je premaleno, ali na svjetskom nivou ipak ne jer više nije isplativo. Konkurencija je velika, zato se treba javljati na velik broj natječaja, a onda dokumentaciju treba i prevoditi, proučavati pravila, to sve zahtijeva puno vremena i dosta ljudi pa na kraju nije isplativo. S hidrološkim radarima je drukčije, konkurencija nije velika, to radi još samo nekoliko tvrtki, no ispalo je da smo mi najbolji. I možemo reći da je zapravo naš tržišni udio puno veći od trećine u Kini i deset posto svjetskog tržišta, jer svoje uređaje prodajemo drugima s dozvolom brendiranja pa je zapravo dosta toga što proda netko drugi zapravo naše – kažu nam osnivači Geoluxa dok s njima obilazimo prostorije tvrtke u Zagrebačkoj ulici u Rudešu u Zagrebu. Godišnje iz Rudeša u svijet ode oko tisuću napravljenih jedinica. Proizvodnja je faktički manufaktura, ručno se sastavlja svaki uređaj, u kooperaciji je još pet-šest tvrtki u segmentima gdje je neisplativo držati posebne strojeve i za njih obučene ljude, kao što je, primjerice, obrada metala. Unatoč pandemiji, Geolux ni u jednom trenutku nije stao.
– U razdoblju nakon prvog lockdowna zaposlili smo još četiri čovjeka, a ove ćemo godine ponovno zabilježiti rast od 30 posto. S kadrovima problema nemamo, svi su ovdje s FER-a, ukupno je u ovom trenutku zaposleno 14 ljudi. Vjerujemo da će ta brojka i rasti. A imamo dva segmenta u kojima mislimo da možemo raditi jako dobro – kaže nam Nikša.
Ta su dva segmenta sigurnost i vojna oprema, i jedno i drugo s ishodištem u radaru koji se u Geoluxu razvija. Njegov je temelj modularna platforma sastavljena od nekoliko tiskanih ploča koje su razvijene i projektirane unutar tvrtke, a zbog kojih su njihovi radari tako kvalitetni.
– Ta modularna platforma temelj je objedinjenog rješenja jer su na njoj smještene sve komponente radarskog sustava zbog čega je naš radar tako precizan. Za njega se unutar kuće razvije i softver s kojega korisnik u svakom trenutku dobiva niz informacija o toku vode na mjestu na kojem je radar postavljen. U Europi, recimo, dosta naših jedinica prodano je u Njemačku, nekih 400 jedinica. Vrlo su zadovoljni, vjerojatno će se taj broj i povećavati – objašnjava nam Tomislav. Kada se radi o sustavima sigurnosti, tu veliku šansu “geoluksaši” vide u radaru za detekciju i praćenje pokreta.
– Mislimo da tu ima puno potencijala, već godinama ulažemo intenzivno u razvoj uređaja za ove primjene, a morat ćemo još dosta uložiti u razvoj. Jer, zahtjevi su ovdje drukčiji te znaju biti i znatno različiti. Primjerice, imali smo na prezentaciji vrlo interesantan upit. Interesent se bavi ovčarstvom pa je pitao možemo li napraviti takav radar koji će znati razlikovati ovce od čovjeka. Možemo to napraviti, ali treba nam vremena i razvoj umjetne inteligencije, što također vidimo kao važan oblik tehnologije naših uređaja i tehnologije. U svakom je slučaju sigurnost nešto što nas jako zanima, u Hrvatskoj s takvim sustavom za prepoznavanje pokreta u prostoru praktički ne bismo imali konkurencije jer tvrtke koje danas nude sličnu tehnologiju tu tehnologiju uvoze, ne razvijaju je same – objašnjava nam Nikša.
Geoluxovi radari imaju još, recimo, mogućnost razlikovanja drona od ptice, a mogu se uredno integrirati u cjelokupni sustav nadzornih kamera tako da kamera automatski zumira mjesto na kojem je radar prepoznao prijetnju. Iako Geolux gotovo cjelokupnu prodaju ostvaruje na stranom tržištu, u posljednjih desetak godina poslovali smo vrlo malo i na domaćem, dobili smo pomoć od agencije HAMAG-BICRO u obliku nekoliko bespovratnih potpora financiranih iz EU fondova, neke, doduše, i nismo dobili, no uglavnom smo zadovoljni tom suradnjom jer se ona nije svodila samo na novac nego i na povezivanje po kojem bi na nas od tamo uputili neke vanjske interesente ili obrnuto. Nadamo se da će ubuduće biti dostupna i bitno veća sredstva za istraživanje i razvoj, kao što je to u većini drugih članica EU ili SAD-u i kako je to, recimo, dostupno većini naše konkurencije. Ono što nam je još bitnije jest suradnja s Ministarstvom obrane, jer nam to otvara vrata još jednog segmenta u koji želimo ući i mislimo da možemo biti konkurentni, a to je vojno-obrambena industrija. Nedavno smo dobili priliku sudjelovati sa svojom tehnologijom na jednoj vojnoj vježbi s NATO-snagama u Velikoj Britaniji u sklopu NATO STO organizacije, što nam je bilo vrlo važno. Osim toga, doista smo ostali zatečeni nivoom znanja koje imaju osobe iz MORH-a s kojima smo u kontaktu. Oni su uočili nas, povezali nas s NATO STO organizacijom, a nas je iznenadilo njihovo stručno znanje – govore nam Tomislav i Nikša.
Proboj u vojni segment
Takvo iskustvo i poznanstva izišla iz ove suradnje s NATO-om mogli bi dobro doći u proboju vojno-obrambenog segmenta, u kojem vladaju giganti koje snažno podupiru gospodarski snažne države.
– Napravili smo prije nekoliko godina senzor za mjerenje vertikalne brzine zrakoplova za Boeing, s kojim smo to dogovorili također na spomenutom sajmu u Južnoafričkoj Republici. Riječ je o senzoru visoke preciznosti koji u sekundi 20 puta izmjeri brzinu kojom se zrakoplov penje ili spušta, i to s točnošću od milimetar u sekundi. Tehnologija naših radara, posebno sigurnosnih radara, vrlo je slična, recimo, AESA radarima (aktivni radari s elektroničkim skeniranjem – nemaju pokretne dijelove) kakvi se nalaze, primjerice, u nosu F-16 aviona. Naravno, s bitno jeftinijim komponentama, drastično manje elemenata, puno kraćim dometom i drugom osnovnom primjenom, jer kod nas je prodajna cijena radara vrlo bitan parametar, ali sama tehnologija vrlo je slična. Ove i prošle godine najveće su gospodarske priče investicije i akvizicije, o tvrtkama poput Infobipa, Nanobita, Infinima… Ponude za investicije ovakve ili onakve vrste stižu i na adresu Geoluxa.
– Frekventno, koji put i nekoliko puta u mjesecu. No nijedna do sada nije bila onakva kakvu bismo željeli, a nama se ionako ne žuri, jer znamo da imamo još dosta prostora za širenje. Sada reinvestiramo praktički sve što zaradimo. Upravo takvog partnera bismo željeli, onoga tko bi imao istu viziju kao mi, tko bi svojim kapitalom podupirao naš rast. Ne nekakav fond koji ulazi u kompaniju samo zbog profita ni konkurenciju koja bi nas kupila samo da nas ugasi ili preuzme naše klijente. Vjerojatno će takva, adekvatna ponuda doći kada još narastemo – govore nam osnivači Geoluxa. Između svih tih stolova s lemilicama, preciznim instrumentima i odvijačima, računalima, nalazi se i mala konferencijska soba u kojoj su i nagrade koje je Geolux dosad dobio. Zadnja je Zlatna kuna HGK.
– Što god tko mislio, nama je to vrijedno i vrlo važno, svaka nam je nagrada važna jer je dodatna potvrda pred potencijalnim partnerima. No najviše volimo Zlatno Teslino jaje VIDI-ja koje se dobiva za inovaciju, no koje dodjeljuje tijelo sastavljeno od ljudi koji su poput nas, i sami u tom biznisu. Potvrda struke ipak je malo drukčija od drugih nagrada, dokaz da ono što radimo zaista vrijedi – kažu Tomislav i Nikša.
VIDEO Koronavirus kao da ne postoji: Sunčani Badnjak izmamio ljude na druženje
Bravo dečki, sretno!