U potpunoj tišini, bez ikakve službene medijske najave, u Zagreb je jučer doputovao Igor Ivanovič Sečin, jedan od najmoćnijih ljudi u globalnom naftnom biznisu, ali neformalni najbliži suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Sečin, bivši Putinov zamjenik i aktualni čelni čovjek Rosnjefta – najveće svjetske naftne kompanije čijim se dionicama trguje na burzi – u Zagrebu je održao sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem i ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, a primio ga je i predsjednik Ivo Josipović.
Od 2007., kada je sam Putin bio u Zagrebu, Sečin je najviše pozicionirani član ruske vladajuće hijerarhije koji je posjetio Hrvatsku. Njegov dolazak stoga se može smatrati najboljim dokazom novih vjetrova koji pušu u rusko-hrvatskim međudržavnim odnosima, ali i svojevrsnom najavom budućih zajedničkih projekata.
U ekskluzivnom intervjuu za Večernji list Sečin govori o razlozima svog posjeta Hrvatskoj i interesima Rosnjefta u Hrvatskoj.
Susreli ste se s hrvatskim državnim vrhom. Jeste li zadovoljni razgovorima? U prošlosti je često hrvatsko-ruska gospodarska suradnja bila opstruirana na političkoj razini.
Ne bih se složio s vama. Hrvatska i Rusija imaju duge povijesne veze, a tradicija je najbolja baza za razvoj gospodarske suradnje. No za sve postoji pravo vrijeme. Smatram da je to vrijeme sad definitivnu tu.
Suradnja uvijek podrazumijeva dvije strane, a trenutačni pristup ruskog i hrvatskog državnog vrha nedvojbeno je otvoren za to. Tri su bitna preduvjeta. Moramo naći uzajamni interes, imati međusobno povjerenje i formulirati projekte koji su dugoročni. Upravo sam o tome danas razgovarao s premijerom i dojma sam da su susreti bili vrlo kvalitetni i operativni.
Koji je poslovni interes Rosnjefta u Hrvatskoj i regiji?
Rosnjeft je vertikalno integrirana naftna kompanija. Bavimo se proizvodnjom nafte, preradom te distribucijom i prodajom naftnih derivata, ne samo u Rusiji. Suvlasnici smo rafinerija u Njemačkoj, Italiji. Ne tako davno modernizirali smo našu veliku rafineriju u Tuapseu na Crnom moru koja će uskoro početi s radom. Na tržištu Mediterana vrlo smo aktivni i tu prepoznajemo velik potencijal Hrvatske, ne samo zbog skorog ulaska vaše zemlje u Europsku uniju.
Gdje vidite potencijal Hrvatske?
Hrvatska se nalazi na razmeđi Balkana i razvijenih europskih zemalja, a to je izniman geografski položaj. Dakle, Hrvatska je sama po sebi Rosnjeftu zanimljivo tržište, no ima sve razvojne perspektive da postane transportni i energetski hub za sve zemlje u regiji. Stoga mi ne samo da imamo interes za razvoj poslovanja u Hrvatskoj nego smo pokrenuli i konkretne razgovore o mogućim projektima na kojima bismo surađivali.
O kojim se projektima radi?
Prvenstveno se tu radi o skladištenju nafte i naftnih derivata, segmentu opskrbe zrakoplova gorivom i projektima iz segmenta prerade nafte i petrokemije.
Što je s projektima istraživanja nafte na Jadranu? Rosnjeft ima veliko iskustvo u razvoju podmorskih ležišta ugljikovodika.
U pravu ste. Rosnjeft u ovom trenutku samo u Rusiji ima 41 koncesiju za istraživanje i proizvodnju na moru. Aktivno radimo i na Arktiku, Dalekom istoku i Crnom moru. Dakle, smatramo da su rezerve koje imamo dovoljne za opskrbu bilo kojeg svjetskog tržišta. Za ilustraciju, reći ću da procijenjene rezerve plina na našim nalazištima u Karskom moru iznose oko tri milijarde tona tekućih ugljikovodika i 11 trilijuna prostornih metara plina. Dakle, mi nafte i plina imamo. No to ne znači da nismo zainteresirani za projekte koje procijenimo ekonomski isplativima.
Procjenjujete li da su hrvatska nalazišta na Jadranu takva?
Prerano je za takvu ocjenu. Mi znamo da je Hrvatska zainteresirana za to da nađe strane investitore za razvoj tih ležišta. Kada koncesijski natječaji budu raspisani, mi ćemo sasvim sigurno proučiti natječajnu dokumentaciju. Ako utvrdimo da je ekonomska računica dobra, vrlo ćemo rado u njima sudjelovati.
Ipak, želim naglasiti da će kod konkretnih projekata na Jadranu iznimno važna biti i ekološka perspektiva. Jadran, kao i cijeli Mediteran, zona je gdje živi jako puno ljudi i unutar koje postoje zatvoreni ekološki sustavi. Oni moraju biti maksimalno zaštićeni i smatram da će to, uz ekonomsku isplativost, biti drugi važan prioritet pri razvoju naftnih nalazišta na Jadranu.
S obzirom na vaše riječi, možemo li uskoro očekivati dolazak Rosnjefta na hrvatsko tržište?
Kao što sam već rekao, Hrvatska nam je neosporno zanimljiva. Što ćemo konkretno ovdje raditi, odnosno u kojim sektorima poslovati, još je teško precizirati, no Rosnjeft i ostale ruske tvrtke Hrvatskoj su spremni isporučiti bilo koji energetski resurs koji joj bude potreban. To smo spremni jamčiti i to će sasvim sigurno povećati razinu energetske sigurnosti u Hrvatskoj.
>> Rosnjeft postaje svjetski naftni div čijim se dionicama trguje na burzi
