Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko u službenom je posjetu Turskoj. Sastao se s cijelim državnim vrhom – svojim domaćinom predsjednikom turskog parlamenta Cemilom Çiçekom, turskim predsjednikom Abdullahom Gülom te premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Leko je rekao da je Hrvatska iznmno zainteresirana za turske investicije te da koristi sve mogućnosti unutar EU kako bi se liberalizirao vizni režim s Turskom.
- Hrvatska je postala članica EU-a, ali nije se odselila s Balkana. Mi ostajemo prijatelji s Turskom, zagovaramo politiku proširenja Europske unije jer je to bitno za mir u Europi, a u tom plemenitom projektu ima mjesta i za Tursku – rekao je Leko.
Najveće mogućnosti za gospodarsku suradnju Çiçek i Leko vide u području turizma, a naglasili su i važnost političke i vojne suradnje u NATO-u kao i dobru kulturnu, obrazovnu i znanstvenu razmjenu.
Turski predsjednik Gül pohvalio je uspjeh Hrvatske u euroatlantskim integracijama.
- Postigli ste od mnogo od proglašenja neovisnosti, a svojom pozicijom na Jadranu i Balkanskom poluotoku iznimno ste bitni za stabilnost cijele regije – rekao je Gül na sastanku s Lekom.
Predsjednik Sabora ponovio je punu potporu koju Hrvatska pruža europskom putu Turske te zahvalio turskom predsjedniku na političkoj i gospodarskoj potpori koju je Turska pružala Hrvatskoj u najtežim danima nakon proglašenja neovisnosti.
Premijer Erdogan je istaknuo da postoje mnoga područja za razvoj gospodarske suradnje te da bi tome mogli pomoći česti bilateralni susreti na visokoj razini.
- Pozivam turske gospodarstvenike da investiraju u Hrvatsku – rekao je Erdogan na sastanku s Lekom.
Osim turizma, istaknuo je i veliki potencijal suradnje u energetici jer ove godine počinje gradnja plinovoda TANAP od Azerbajdžana do Jadranskog mora. Erdogan je rekao kako su Hrvatska i Turska zajedno krenule u pregovore s Europskom unijom, ali da je Hrvatska na tom putu prestigla Tursku.
- Nisu jasni razlozi zbog kojih nas neki koče, ali Turska ne odustaje od cilja da postane članica EU-a – naglasio je Erdogan.
Turski premijer je izrazio želju da u Zagrebu otvore Turski kulturni centar te najavio da će njegova vlada pomoći restauraciju nekoliko povijesnih objekata iz otomanskog razdoblja na području Hrvatske.
Leko je istaknuo da su Hrvatska i Turska prirodno upućene na suradnju te najavio kako će Hrvatska biti zagovornik Turske u Europskoj uniji.
Nakon bilateralnih sastanaka s čelnicima Turske, predsjednik Sabora svečano je otvorio nove prostorije Veleposlanstva RH u Ankari.
>>Njemački CSU: Erdoganova Turska nema što tražiti u Europskoj uniji
Turska će ostvariti zajedničku hrvatsko-bosansku državu. Iako je g. Stier u europskom parlamentu uvjereno zagovarao ulazak BiH u EU, neuspjeh Europe da nakon 1881. pretvori BiH u europsku državu i ukine neprirodnu i štetnu granicu između Hrvatske i BiH daje šanseTurskoj da Europu osvoji iznutra i u miru. Već je Sulejman Demirel pokazao interes za Hrvatsku (jedini je od predsjednika država bio na pogrebu Franje Tuđmana), a Erdogan to nastavlja. Erdoganu odnosnoTurskoj potrebni su Hrvati koji se lakše prilagođavaju Europi nego Bošnjaci, a koji su se još i za vrijeme Otomanske vlasti dvaput oružano suprotstavili Turskoj (Husein beg Gradaščević 1831., te bosanski begovat 1850. godine), te su shvatili ankeksiju BiH 1881. Austro-Ugarskoj BiH 1881. kao izdaju Turske) pa Turska ni danas s njma ne može računati bez ostatka, ali bi spajanjem Hrvatske i Bosne i Hercegovine unutar ili izvan EU - ovisi o tome hoće li Turska ikada ući u EU - izgradila snažan mostobran za polagano osvajanje EU na način na koji to sada čini Rusija prema Ukrajini. Dakle, pošto Zapad nikad nije uspio u pravoj reconquisti Balkana, morat će se zadovoljiti gubitkom tog istog Balkana i nadiranju Turske na vlastito područje.