U okolnostima kad su ekonomske prognoze, najblaže rečeno, nezahvalan posao, u Ministarstvu financija trenutno se bave trogodišnjim projekcijama koje se krajem travnja uobičajeno isporučuju Europskoj komisiji kroz tzv. Konvergencijski program. Tom će prilikom Vlada iznijeti i revidirane projekcije za ovu godinu, rekao je nedavno resorni ministar i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Zdravko Marić na novinarska propitivanja o procjenama utjecaja ukrajinsko-ruske krize i pojačanih inflatornih pritisaka. Sigurno je tek da će se sve trenutne službene projekcije (iz faze donošenja proračuna za 2022.) znatno korigirati.
U slučaju očekivanog rasta BDP-a sigurno je da će se smanjiti prvotna očekivanja stope od 4,4 posto rasta, dok će i znatno veće korekcije doživjeti projekcije stope inflacije, koje je vrijeme pregazilo i prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Revizija slijedi i za procjene razine javnog duga za 2022. (inicijalni plan bio je spuštanje na 78 posto BDP-a) i deficita opće države za koji se u prvotnim računicama najavljivalo vraćanje u postojeće okvire Maastrichtskih kriterija (na 2,6 posto BDP-a).
Radari usmjereni na sezonu
U Katančićevoj ponavljaju kako Nacionalni program oporavka i otpornosti ide jako dobro, jer sve što se trebalo ispuniti do kraja 2021., ispunjeno je, a slijedom izvješća koje je u ožujku poslano u Bruxelles nakon evaluacije iz EU se očekuje nova tranša uplate bespovratnih 700 milijuna eura. Istodobno, donesen je paket inflacijskih amortizera s fiskalnim efektom procijenjenim na gotovo pet milijardi kuna. S kojim će prosjekom na kraju ove godine završiti inflacija nakon stopa od 5,7 i 6,3 posto u prva dva mjeseca, velika je nepoznanica; s tim u vezi među novijim javno iznesenim prognozama je ona rejting agencije S&P o šest posto.
Velike neizvjesnosti i nepredvidivost ponajprije su vezane uz daljnji tijek ratnih zbivanja u Ukrajini s pratećim globalnim poremećajima dobavnih lanaca (koji su trenutno dodatno potaknuti novim epidemiološkim zapletima u Kini) i njihovim utjecajem na gospodarsku aktivnost. Pritom su u Hrvatskoj radari naročito usmjereni u izglede turističke sezone. U takvoj situaciji, prema svemu sudeći, još će neko vrijeme u drugom planu ostati i neki standardi i kriteriji o kojima su članice EU morale voditi računa pri iznošenju konvergencijskih programa i planova reformi. Iako je suspenzija fiskalnih pravila EU uvedena s izbijanjem “korona krize” trebala završiti s krajem 2022., dogodine ne treba očekivati povratak na staro. Europska komisija za ovaj je mjesec najavila da će se to pitanje razmotriti, a to uključuje i mogućnost produljenja suspenzije fiskalnih pravila.
Rat u Ukrajini općenito je u EU nametnuo preispitivanja fiskalne i monetarne integracije.
Zamke borbe s inflacijom
- Moramo biti svjesni razmjera izazova. Ako želimo ojačati našu obranu, smanjiti svoju energetsku ovisnost, izgraditi snažniju gospodarsku bazu i promicati rast i zapošljavanje, morat ćemo prevesti gospodarsku integraciju u sljedeću fazu. Fiskalna i monetarna politika morat će podržati potrebna zajednička ulaganja - rekao je ovih dana Fabio Panetta, član izvršnog odnora ECB-a. Jer, kaže, situacije koje zahtijevaju zajedničku reakciju monetarne i fiskalne politike očito se mogu pojaviti češće nego što se mislilo.
- Tijekom pandemije, fiskalna politika i naša nezavisna monetarna politika ojačale su jednu drugu - rekao je Panetta.
Objašnjavajući potrebu balansiranja monetarne politike ECB-a, Panetta ističe kako bi uz čvrsto usidrena inflacijska očekivanja njezino djelovanje na kratkoročno snižavanje inflacije bilo izuzetno skupo.
- Pooštravanje monetarne politike ne bi izravno utjecalo na cijene uvoznih energenata i hrane, koje su vođene globalnim čimbenicima, a sada i ratom. Umjesto toga, moralo bi se masovno suzbiti domaću potražnju kako bi se smanjila inflacija.
- To bi značilo znatno smanjenje realne aktivnosti i zaposlenosti, snižavanje plaća i prihoda. U praksi bismo morali pojačati trajnu žrtvu u stvarnom dohotku koju trpi europsko gospodarstvo. A sa sadašnjim razinama uvezene inflacije, da bismo zadržali ukupnu inflaciju na 2 posto, trebali bismo da domaća inflacija bude duboko negativna - zaključno je upozorio.
VIDEO Od ovog mjeseca plin skuplji prosječno 16 posto, struja 9,6 posto
