Europska komisija smanjila je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s prethodnih 2,8 posto, i poručila da će u ostatku godine rast podržavati domaća potražnja te da su rizici od Agrokora smanjeni.
U ljetnim prognozama, objavljenima u četvrtak, Komisija procjenjuje i da bi rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2019. godini mogao dodatno usporiti na 2,5 posto.
"Nakon neočekivanog usporavanja u posljednjem tromjesečju 2017., realni rast BDP-a samo je blago ubrzao u prvom tromjesečju 2018., uglavnom zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji i oporavku investicija”, ističe se u izvješću EK.
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je naime, u prvom tromjesečju ove godine za 2,5 posto na godišnjoj razini, što je brže u odnosu na 2,2 posto u posljednjem lanjskom kvartalu.
Unatoč tome, kao i miješanim signalima najznačajnijih makroekonomskih pokazatelja, pozitivna kretanja na tržištu rada i drugi podaci sugeriraju da će domaća potražnja poticati rast u ostatku godine, navodi Komisija.
Očekuje da će osobna potrošnja ostati glavni pokretač rasta gospodarstva u idućem razdoblju, i to poduprta rastućim raspoloživim dohotkom kućanstava i niskom inflacijom.
"Poboljšano korištenje EU fondova, smanjenje kamatnih stopa i porast kredita korporativnom sektoru trebali bi podržati rast investicija”, smatra Komisija.
Navodi i to da raspoloživi rani podaci o turističkim dolascima i noćenjima podupiru očekivanja o snažnom rastu izvoza usluga u 2018.
Usporen rast izvoza, slabost industrije
„Istodobno, iznenadno usporavanje robnog izvoza početkom 2018. u skladu je sa slabljenjem koje se vidi u industrijskom sektoru”, navodi Komisija.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih pet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 0,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Hrvatski robni izvoz porastao je, pak, u prvih pet mjeseci ove godine blagih 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz istodobno porastao 4,7 posto.
Međutim, kažu u EK, utjecaj očekivanog slabijeg rasta robnog izvoza na BDP trebao bi djelomično biti nadoknađen usporavanjem rasta uvoza, jer je domaća proizvodnja uvozno intenzivna.
Smanjeni rizici od Agrokora
Navodeći da su vjerovnici Agrokora prihvatili plan nagodbe o restrukturiranju dugova tog najvećeg poslodavca u zemlji, u EK ističu da je to smanjilo negativne rizike u razdoblju za koje se daju procjene, no napominju da je uspješna implementacija sporazuma ključna za operativnu i financijsku stabilnost kompanije.
Uvjeti na tržištu rada nastavljaju se poboljšavati. EK očekuje da će plaće rasti zbog sve očitije nestašice radne snage u sektoru turizma i građevinarstva.
"Stopa nezaposlenosti trebala bi i dalje padati uglavnom zahvaljujući rastu zaposlenosti, dok migracijski odljev usporava”, navodi EK.
Ističe i to da su u prvih pet mjeseci ove godine inflacijski pritisci ostali ograničeni, unatoč rastu cijena energenata.
"Snažna potrošnja i rast plaća trebali bi ojačati inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama na 1,6 posto u 2018. i 1,8 posto u 2019.”, zaključuje u izvješću Komisija.
Procjene EK o BDP-u u skladu s ostalima
I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje blago usporavanje rasta gospodarstva u odnosu na lanjskih 2,9 posto.
Tako Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će BDP porasti za 2,8 posto, kao i Međunarodni monetarni fond (MMF), dok Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) očekuje rast od 2,7, a Svjetska banka od 2,6 posto.
Najoptimističniji su analitičari Addiko banke, koji očekuju rast gospodarstva od 3 posto, dok Erste banka procjenjuje rast na 2,8, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) na 2,3 posto.
Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti
