hub

Eurozona opstaje, Hrvatska se treba pripremati za euro

'10.03.2010., Zagreb - Konferencija za medije HUB-a i HUP-a u Novinarskom domu. Velimir Sonje.  Photo: Robert Anic/PIXSELL'
'Robert Anic/PIXSELL'
07.11.2011.
u 20:00

Banke: Teže je pokriti zahtjeve Basela III nego gubitke zbog obveznica.

Indikacije su takve da će eurozona opstati. Za nekoliko godina Hrvatska bi trebala početi raditi na tome da joj se priključi – sažeo je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, poruku koju nameće nova analiza Hrvatske udruge banaka pod nazivom "Kada države bankrotiraju: izgradnja nove arhitekture financijske stabilnosti u eurozoni", predstavljena u povodu godišnje skupštine Hrvatske udruge banaka.

Minus 200 mlrd. eura

Modus stabilnosti i razdvajanja fiskalnih od financijskih teškoća Europa je, kaže Šonje, našla u fondu EFSF koji će spasiti sistemski važne banke onda kad to nacionalne vlade ne mogu, a trenutačni vlasnici nemaju interesa.

– Eurozona će u nekom obliku sigurno opstati. Ono što se događa teška je i mukotrpna izgradnja financijske stabilnosti za slučaj krize koja je nedostajala u sustavu eurozone. Zasad se čini da je uspijevaju uspostaviti – istaknuo je Šonje.

EFSF je prvotno osnovan kako bi pomagao prezaduženim državama, a nakon što je Grčka bankrotirala, funkcija mu je proširena i na dokapitalizaciju banaka izloženih riziku zbog kupnje grčkih obveznica.

Prema procjenama nadzorne institucije European Banking Authority, bankama će za dokapitalizaciju nedostajati 108 mlrd. eura, uz pretpostavljenu adekvatnost kapitala od devet posto i stagnaciju ili blagi rast u EU – otkriva Šonje, no razni scenariji predviđaju minus i do 200 milijardi eura.

U fondu EFSF novca, pak, ima i više nego dovoljno, čak i za najcrnji scenarij. Analitičari smatraju da ga njemačke, francuske, pa ni talijanske banke neće ni trebati, namijenjen je ponajprije bankama s Cipra, iz Grčke i možda Portugala.

Nema slobode

No, od pokrića gubitaka po obveznicama mnogo su veći zahtjevi za regulacijom koje nameće Basel III.

– Strogost nove regulacije znatno je veći uzrok potrebe za dokapitalizacijom. No, adekvatnost kapitala u Hrvatskoj daleko je iznad matica koje će ga morati povećati. Posljedica je sve manje slobode, posebno zaduženih nacija, u vlastitoj monetarnoj politici – istaknuo je Šonje, navodeći kao primjer talijanskom parlamentu nametnuto pomicanje dobi za mirovinu sa 65 na 67 godina.

Ključne riječi

Komentara 23

AI
aids
21:00 07.11.2011.

Hrvatska se treba pripremati za euro...hiihihi a kolike će nam biti plaće 349,99 eura...što sve si možemo nakupovati .haahhaah

SP
Spajki
21:02 07.11.2011.

vidi... jos nije propao euro... ajmo ga pod hitno uvest...

UI
uvijek i sve
20:51 07.11.2011.

A vidi naših bankara, naših spasitelja!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije