Pristupanjem Hrvatske u EU, malim i srednjim poduzetnicima otvorile su se veće mogućnosti financiranja koje im banke nude u suradnji s razvojnim bankama i institucijama.
Pravo na takve kredite imaju poduzeća s manje od 250 djelatnika, prometom manjim od 50 milijuna eura te aktivom manjom od 43 milijuna eura, pri čemu velike tvrtke u njima ne mogu imati više od 25 posto vlasništva. Takva bi poduzeća, uz povoljne kredite, mogla dobiti i bespovratna novčana sredstva EU te besplatnu tehničku pomoć u strukturiranju projekta i izradi projektne dokumentacije."Privredna banka je posljednje tri godine potpisala šest kreditnih aranžmana namijenih financiranju privatnih poduzetnika u ukupnom iznosu od 165 milijuna eura. Iz tih kreditnih aranžmana mogu se financirati projekti energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, projekti kojima se povećava produktivnost i kvaliteta proizvoda te sigurnost na radu", kaže Robert Stepančić, izvršni direktor Sektora za upravljanje prodajom u Grupi poslova s malim i srednjim poduzećima u PBZ-u.
Interes za takvo financiranje je, kaže, dobar što potvrđuje i brojka od 150 projekta ukupne vrijednosti oko 110 milijuna eura koji su do sada uključeni u njega."Do sada je u potpunosti završeno te verificirano od strane neovisnih konzultanata 39 projekta, a klijentima je isplaćeno 1,95 milijuna eura bespovratnih novčanih sredstva za male i srednje poduzetnike. Postotak poticaja ovisi o tipu i efektima same investicije no generalno govoreći prosječno je po projektu isplaćeno bespovratnih poticaja u visini oko 17 posto od iznosa projekta", kaže Stepančić. No, da bi poticaje doista i dobili, poduzetnici svoje projekte moraju provesti u skladu s prezentiranom projektom idejom koju je prethodno odobrila EU, odnosno međunarodna razvojna banka.
"Princip dobivanja poticaja po ovim programima vrlo je sličan principu povlačenja sredstva iz strukturnih fondova EU", kaže Stepančić ističući nužnost kvalitetne komunikacije banke i klijenta u ranoj fazi pripreme projekta kako ne bi došlo do problema te kako bi im banka omogućila besplatnu tehničku pomoć pri izradi projekta i projektne dokumentacije. Događa se, naime, da se projekt prezentira prekasno čime izostaje uloga banke kao podrške klijentu. Jedino što banci tada preostaje je da odgovori pozitivno ili negativno na zahtjev financiranja projekta."Upravo bi mala i srednja poduzeća u nedostatku financijskih specijalista u tvrtkama trebala koristiti banke kao kvalitetan izvor informacija, jer velika poduzeća najčešće imaju posebne odjele i specijaliste koji tu funkciju pokrivaju", smatra Stepančić napominjući da razlozi neprihvaćanja projekta mogu biti u njegovoj predimenzioniranosti, nedostatnom vlastitom učešću u projektu, nedostatnim i nejasnim izvorima prihoda, nedostatnom novčanom toku za uredno servisiranje kredita, nedostatnim ili neprihvatljivim instrumentima osiguranja i slično.
