Francuska Societe Generale prolazi teška vremena, bankarskom divu nedavno je snižen kreditni rejting. No u Hrvatskoj za Splitsku banku ima dugoročne planove, o kojima smo razgovarali s novim predsjednikom uprave Andreom Marcom Prudentom.
Shvaćate li dolazak u Hrvatsku kao nagradu ili kaznu?
Kaznu?! Čini mi se da svatko tko je vidio vašu zemlju i samo na razglednici, teško može takvo što i pomisliti! Ali, naravno, nisam ovdje da bih uživao u ljepotama zemlje, nego da bih radio. Jedna od temeljnih postavki politike grupi Societe Generale poticanje je međunarodne karijere među svojim zaposlenicima. Migracija zaposlenika među filijalama pokazala se kao dobitna kombinacija zbog izmjene znanja i iskustva. Nakon pet godina koje sam proveo u Sloveniji kao predsjednik uprave SKB-a, evo me u Hrvatskoj! Novi korak u karijeri; veća banka u većoj zemlji!
Što vam je vaš prethodnik ispričao o radu u našoj zemlji i vođenju hrvatske banke?
Slovenija nije baš daleko pa mi Hrvatska i Splitska banka i nisu bile potpune nepoznanice. G. Boursot (moj prethodnik) jako je hvalio tim koji me dočekao u Hrvatskoj i istaknuo visoku razinu konkurentnosti bankarskog tržišta. Ovdje sam nepuna tri mjeseca i još učim. Ponajprije mislim na tržišno okruženje, regulatorni okvir, upoznajem konkurenciju.
Netom nakon što ste kupili banku u Hrvatskoj, počela je kriza. Mislite li da ste imali smolu?
Societe Generale posluje gotovo 150 godina, već smo se suočili s ciklusima ekonomskih kriza u svim područjima poslovanja. Postoji kriza, i to jaka, širom Europe, no to nije nešto na što Societe Generale nije navikla i što nije sposobna prevladati.
Upravo je jedna hrvatska banka ostala bez licencije. Mislite li da bi to moglo uplašiti štediše i potaknuti ih da počnu povlačiti depozite?
Ne smijem komentirati postupke središnje banke, no njezina je odgovornost prema riziku tako velika da vjerujem da je, donoseći takvu odluku, napravila ono što je potrebno. Mislim da klijenti ne bi trebali strahovati, sustav je stabilan, mnoge banke pripadaju velikim europskim i međunarodnim grupama i nema razloga za strah.
No treba li ih utješiti pripadnost europskim grupacijama koje imaju problema? Postoji napetost kad je posrijedi budućnost eura, koji kod nas nikad nije dosegnuo nekadašnji status njemačke marke...
Euro je kreiran dugoročno. Teško je što države moraju ojačati regulativu, smanjiti javnu potrošnju, udio u ekonomiji, promijeniti poreze... Ali siguran sam da će Europa i euro preživjeti. Tada će biti jasno da je euro jednako dobar kao i njemačka marka.
Klijente najviše zanimaju kamatne stope...
Visina kamata ovisi o puno faktora, moguće je i da rastu, i da padaju, trenutačno je to teško predvidjeti. Može biti rast kamata kod nekih određenih proizvoda i smanjenje kod drugih. Potpuno se mijenja način vođenja banaka, neke će vrste kredita možda biti teško odobravati zbog pravila likvidnosti.
Suosjećate li s hrvatskim klijentima kojima banka u Hrvatskoj zaračunava i dvostruko više kamate od banke u Francuskoj?
Zašto me niste pitali suosjećam li s francuskim štedišama koji primaju i trostruko manje kamate na štednju? Tržište diktira cijenu novca. Kada su izvori financiranja skuplji, kada su troškovi rizika skuplji, to se mora odraziti na visinu kamatne stope.
Planirate li novosti u poslovanju?
Filozofija bankarstva je jednostavna, odgovornost prema klijentima i visoka razina usluge. A biti dijelom grupe Societe Generale daje nam jednu snagu, jer to znači da smo dio jednog od vodećih igrača u industriji financijskih usluga, kako u Francuskoj, tako u Europi, ali i svijetu. To je prednost uvijek, a pogotovu u današnjim vremenima. Bitno je prepoznati potrebe klijenata i brzo reagirati na njih odgovarajućim proizvodom.
Splitska je banka posljednja velika akvizicija prije krize, prilično skupo plaćena. Je li doba preuzimanja odgođeno na duže vrijeme? Kad kreće novi val akvizicija?
U vremenima kao što su ova treba se koncentrirati na postizanje što efikasnijeg poslovanja. Ako se na tržištu pojavi "obećavajuća" prilika, u skladu s ciljevima poslovanja grupe, zasigurno će se razmotriti.
Kako doživljavate razlike u poslovanju u Hrvatskoj i Sloveniji? A kakve su razlike u odnosu na Francusku?
U Hrvatskoj je u odnosu na Sloveniju razina konkurentnosti na bankarskom tržištu mnogo viša. Razlog tome je i veliki tržišni udio državnih banaka u Sloveniji. U Hrvatskoj primjećujem stroži regulatorni okvir, a ono što je ponajviše razlikuje od Slovenije i Francuske veći su troškovi rizika poslovanja. To bi bili moji prvi dojmovi.
Kako vidite budućnost Splitske banke?
Strategiju ćemo nastaviti u smjeru osnaživanja banke i dokazivati se kao nacionalni tržišni igrač, u isto vrijeme ispunjavajući očekivanja svoje matične banke.
A budućnost Hrvatske?
Hrvatsku je kriza zahvatila nešto kasnije, ali primjećujem i poprilično spor oporavak gospodarstva. Prvi nalet krize 2009. Hrvatska je prebrodila prilično dobro, upravo zahvaljujući stabilnoj valuti i financijskom sustavu, no izazovi za Hrvatsku nisu gotovi. Treba ubrzati gospodarski oporavak, a mislim da je najbolji put za to stabiliziranje javnih financija, smanjenje uloge države u gospodarstvu, odnosno povećanje konkurentnosti, te priprema za poslovanje na tržištu EU.
Oporavlja li se Societe Generale od problema koji je prate posljednjih godina?
Pad neto dobiti u 3. kvartalu posljedica je drastično pogoršanih uvjeta na međunarodnom financijskom tržištu. Model univerzalnog bankarstva grupe SG potvrđuje sve svoje prednosti kroz rast neto prihoda od bankarskog poslovanja te bruto dobiti iz tekućeg poslovanja u 3. tromjesečju. Stoga ovi rezultati ukazuju na financijsku snagu i stabilnost grupe, a raste i stopa adekvatnosti kapitala. Pad cijena dionica ili Moody'sovo smanjenje rejtinga ne treba gledati jednoznačno. Investitori jesu zabrinuti zbog izloženosti prema nekim zemljama eurozone i mogućim posljedicama krize na poslovanje i imovinu, ali zbog mjera koje je Societe Generale već poduzeo kako bi umanjio izloženost i osnažio bilancu, globalna financijska struktura grupe je ojačala.
Je li dobro trenutačno biti izvan eurozone?
Globalizacija više ne dopušta takav pogled na svijet. Ne postoji više izolirani otok a da ima bankovni sustav da bismo mogli reći kako kretanja na svjetskim financijskim tržištima ne utječu na to poslovanje.
Francuzi imaju triput manje kamate???? Ma nemoj, a koliku plaću imaju Francuzi?