General Electric najavljuje daljnje ulaganje i zapošljavanje u svom postrojenju u Karlovcu, ali rade i na drugim projektima u zemlji. Gaetano Massara, izvršni direktor GE za jugoistočnu Europu kaže da moramo ubrzati projekt LNG-a, Plomina i voditi računa da energetska strategija nema uporište samo u obnovljivim izvorima energije.
Najavili ste povećana ulaganja u postrojenje u Hrvatskoj...
Naš pogon u Karlovcu prepoznat je kao centar izvrsnosti za proizvodnju lopatica parnih turbina i kompresora plinskih turbina te rekondicioniranje strukturnih dijelova, a cijenjen je po brzini, kvaliteti i fleksibilnosti proizvodnje. Nedavno najavljeno ulaganje od gotovo 160 milijuna kuna u strojeve i nadogradnju tvornice u uključuje opremanje radionice s 19 visokotehnoloških 5-osnih glodalica i najmodernijim CMM mjernim strojevima te linijskim skenerom za brzo skeniranje dijelova. Osim toga, nova će se tvornica moći pohvaliti i naprednim digitalnim industrijskim tehnologijama koje uključuju GE-ov sustav Brilliant Factory izgrađen na platformi Predix, koja omogućuje automatizaciju proizvodnih procesa ključnih za budućnost proizvodnje lopatica u Hrvatskoj.
Uključeni ste u još neke projekte u zemlji, kao što je Plomin, ali i u neke manje projekte?
GE u Hrvatskoj trenutačno radi za HEP na projektu modernizacije bloka 2 termoelektrane Plomin, za koji gradi novo postrojenje selektivne katalitičke redukcije (SKR), čime će se sniziti štetne emisije stakleničkih plinova, te na projektu povećanja proizvodnje struje i smanjenja troškova poslovanja. Prethodno smo radili na bloku 1 termoelektrane Plomin. U Hrvatskoj smo radili i na brojnim projektima u javnom i privatnom sektoru, kao što je energetski učinkovita rasvjeta i tehnologija pročišćavanje voda u općinama, dijagnostička oprema za snimanje te kontrastna sredstva za hrvatske javne bolnice i privatne kliničke centre, ili plinski motori, vjetroturbine i obnovljiva energija za javne i privatne kompanije...
Povećavate li ulaganja u obnovljive izvore energije?
Obnovljiva energija predstavlja iznimno važan segment GE-ova globalnog poslovanja. Hrvatska je pionir u regiji s ciljem da 35 posto proizvedene električne energije do 2020. godine dolazi iz obnovljivih izvora. Drago nam je da smo mogli biti dio toga pružanjem potpore na projektima poput isporuke vjetroturbina za vjetroelektrane Rudine i Katuni u blizini Dubrovnika. Energija vjetra ne samo da je tehnologija bez štetnih emisija već i napredna tehnologija koja se približava mrežnom paritetu, što je jedna od najučinkovitijih mjera za smanjenje ugljika u energetskom sektoru. No, moram naglasiti kako sama obnovljiva energija ne može jamčiti energetsku samodostatnost jer je riječ o energetskom izvoru koji karakteriziraju varijabilnost i nepredvidljivost.
Sigurno smatrate da bi u cilju energetske neovisnosti trebalo požuriti i projekt LNG-a?
Domaći plinski resursi iznimno su važni za Hrvatsku. Njihovo je iskorištavanje važno za daljnje smanjenje ovisnosti zemlje o uvozu energije te poboljšanje industrijske konkurentnosti kao i omogućavanje uravnoteženijeg energetskog miksa. Plin i čisti ugljen su predvidljivi, stabilni, čisti i vrlo fleksibilni. Držim da bi relevantne osobe u Hrvatskoj trebale pokušati ubrzati procese u vezi ukapljenog prirodnog plina jer će to utjecati na lokalnu ekonomiju kroz, primjerice, stvaranje poslova za lokalne građevinske tvrtke. Osim toga, pokrenut će se i ostali energetski projekti, kao što su poboljšanje i proširenje postojeće mreže za prijenos plina, izgradnja novih kompresornica za prijenos plina diljem RH i susjednih zemalja te pribaviti energija, što je iznimno važan čimbenik. Do prije dvije-tri godine domaća proizvodnja mogla je zadovoljiti 80-90% domaće potrošnje pa je samo 10-20% plina dolazilo iz uvoza. Danas se uvozi puno više, oko 50 posto potrebne količine plina, i to zbog pada u domaćoj proizvodnji. Količine plina koji se uvozi nastavit će rasti, a s time i energetska ovisnost Hrvatske. Želi li preokrenuti taj trend, Hrvatska mora ponovno početi ulagati u domaću proizvodnju i eksploataciju domaćih resursa, što uključuje i morske i kopnene rezerve ugljikovodika. Nadamo se kako će koncesije koje su prije nekoliko godina dodijeljene za istraživanje u moru i u proizvodnju ponovno biti uvedene jer će to imati pozitivan utjecaj na ekonomiju te poboljšati energetsku samodostatnost Hrvatske i otvoriti nova radna mjesta.
Treba li svaka zemlja imati specifičnu energetsku strategiju?
Osnovna mantra je ista, no svaka pojedina zemlja slučaj je za sebe i trebala bi strategiju prilagoditi ovisno o prirodnim resursima kojima raspolaže. Primjerice, Hrvatska ima dosta prirodnog plina i bilo bi šteta ne iskoristiti ga jer se taj resurs može i izvesti te donijeti korist lokalnoj ekonomiji i građanima. Uz to, cijela ova regija općenito ima golemi vodeni potencijal pa bi i hidroenergija logično trebala biti važan element energetskog miksa.
Koliko ste zadovoljni ulagačkom klimom u zemlji?
Prema našem iskustvu opći je stav prema stranim ulaganjima pozitivan. No, da bi se privukle investicije, još važnija od postojećih propisa može biti predvidljivost njihove primjene. Svjesni smo da neki aspekti djelovanja javne uprave, složen regulatorni okvir i učinkovitost sudstva opterećuju ulagače koji posluju u Hrvatskoj, bez obzira radi li se o strancima ili domaćima. Ministrica gospodarstva nedavno je pokrenula projekt smanjenja broja parafiskalnih nameta, koji bi trebao dovesti do bolje poslovne klime u zemlji.
Američka ulaganja u našu zemlju pretežito su vezana za energetiku…? Po čemu smo zanimljivi kada je taj sektor u pitanju?
Jedna prednost svakako je potencijal hrvatskog tržišta gdje postojeća infrastruktura omogućuje širenje i nadogradnju uporabom novih tehnologija poput onih koje proizvodi GE. Ishodišna točka za svakog ulagača u Hrvatskoj time je iznimno ohrabrujuća i poticajna. Druga prednost je visokokvalificirana radna snaga u energetskom sektoru. Treća i posljednja prednost svakako je dostupnost prirodnih resursa potrebnih za funkcionalan energetski sektor.
Nedavno ste najavili i svoj globalni Centar izvrsnosti, čime će se on baviti i koji mu je cilj?
Postojeća baza postrojenja na ugljen neće nestati preko noći. Srednja i istočna Europa imaju značajan potencijal za ostvarenje energetske učinkovitosti u elektranama na ugljen, a proizvodnja električne energije na ugljen u našoj regiji iznosi gotovo 80 posto. U GE-u smo otkrili kako se emisije ugljikovodika iz elektrana na ugljen diljem svijeta mogu smanjiti za 11 posto primjenom postojećih hardverskih i softverskih rješenja. Stoga je tvrtka osmislila Centar izvrsnosti za učinkovitost napajanja, koji objedinjuje stručnost i tehnologije iz svih naših područja poslovanja, s ciljem razvijanja i isporuke potpunih cjeloživotnih rješenja namijenjenih elektranama na ugljen. Naš je cilj operaterima pokazati kako u postojećim i novim elektranama na ugljen uskladiti emisije sa zahtjevima regulative i povećati učinkovitost. Osim toga, predložit ćemo i financijska rješenja kako bismo pomogli poboljšati financijsku održivost ulaganja u unaprjeđenje pogona. Niži troškovi poslovanja, veća učinkovitost i niže emisije štetnih tvari mogu projekt učiniti privlačnijim u očima agencija za kreditiranje izvoza te vjerovnika, što je jedan od najvećih izazova s kojima se naši korisnici danas susreću. Integrirana rješenja već su dostupna i spajaju analitiku softvera s hardverom kako bi se poboljšalo poslovanje elektrana, upravljalo učincima postrojenja te razvijala pametna analitika. GE se može pohvaliti tehnološkom linijom parnih nadogradnji i tehnologija za upravljanje emisijama koje, u kombinaciji s našim digitalnim tehnologijama, mogu povećati učinkovitost u prosjeku za četiri posto.
Kakve su vaše procjene oko rasta cijene nafte u sljedećem razdoblju?
Ne mogu vam dati nikakva predviđanja. Prije dvije sam godine sudjelovao u raspravi na međunarodnom okruglom stolu u industriji i tada su međunarodni stručnjaci izjavili kako ćemo unutar jedne godine doživjeti ponovni skok cijene nafte, no to se nije dogodilo. Došlo je, doduše, do određenoga oporavka cijene. Mislim da dogovor između zemalja članica i nečlanica OPEC-a o ograničavanju isporuke naftom ima umjeren utjecaj na cijenu nafte. Tijekom posljednje dvije godine u industriji smo doživjeli povećani deficit. Primjerice, plinovod EastMed je projekt od zajedničkog interesa za EU i trebao bi dovoditi prirodni plin iz istočnog Mediterana do zapadne Europe. Prije dvije godine taj je projekt bio vrijedan 11 milijardi eura, dok bi danas koštao šest milijardi eura. Zašto? Poslujemo na tržištu kupaca pa industrija mora podići razine učinkovitosti i sniziti troškove. Zbog toga su projekti, posebice oni u vrlo dubokim morima, odgođeni. Naime, da bi se ulaganje isplatilo, cijena nafte mora biti oko 70 američkih dolara po barelu, a trenutno nismo ni blizu toga. Istovremeno je došlo do pada troškova nabavne tehnologije, što je značajno pomoglo industriji. Sada se ponovno provode određeni projekti. Nagli skok od prije deset godina kratkoročno nećemo moći ponoviti – industrija se resetirala.
>> 'Naknade za obnovljive izvore trebaju se vidjeti na računima za struju'
>> Više ćemo koristiti vodu i solarnu energiju
