Monetizacija autocesta više nije potrebna, Vlada mora iskoristiti razdoblje jeftinog novca, restrukturirati javni dug i narodu ponuditi državne obveznice, savjet je Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta.
– Postoje svi uvjeti za izdavanje narodnih obveznica. Na tržištu je obilje kapitala koji ne prelazi u realni sektor, već stoji u bankama, a zakonom se kupnja narodne obveznice može izuzeti od poreza na kamate. Kapitala ima, postoji normativni okvir, država može ponuditi i znatnu razliku u odnosu na kamate na štednju. Otvorena su jedino pitanja roka na koji bi se izdale obveznice i zaštita kroz valutnu klauzulu – kaže Lovrinčević.
Testiranje povjerenja
Što je s povjerenjem građana u državne strukture?
Psihološki moment uvijek je prisutan i obveznice mogu biti test vjeruju li građani u hrvatsku državu. Građani su ionako vlasnici državnih obveznica posredstvom mirovinskih fondova, a sad bi bili u poziciji da ih kupuju bez posrednika.
Koliko bi građani mogli kupiti obveznica?
Vjerujem da se može skupiti jedna milijarda eura, ali mislim da će Vlada testirati tržište s manjim iznosom jer bi bilo neugodno da ne uspiju s prvim plasmanom.
Bi li plasman državne obveznice bio neka vrsta referenduma o povjerenju Milanovićevoj vladi?
Ne bih to tako tumačio. Prije bi to bilo povjerenje prema budućoj vladi kojoj će obveznice stići na naplatu.
Bi li to onda bio test HDZ-a, stranke koju je napustila bivša ministrica financija jer smatra da nema reformskog kapaciteta?
Ne bih ulazio u zbivanja unutar stranaka. Hrvatsko društvo u cjelini nema reformskog kapaciteta. Mi nemamo problem s političkim strankama nego sa svjetonazorom građana.
Hoće li biti dodatnih pritisaka Europske komisije na Vladu i proračun ili kazni?
Neće, Europska komisija svakoj državi daje preporuke. Ovih dana objavila je ocjenu reformi za Španjolsku, Portugal i Italiju gdje je evidentiran napredak u Španjolskoj dok se Italija odmaknula samo retorički, slično kao i Hrvatska. Mehanizam EK je spor i usmjeravajući, a ako niste u euru, nema ni penalizacije.
U ožujku treba očekivati prvu ocjenu za Hrvatsku. Kakva bi mogla biti?
Tad će izaći na vidjelo da ne možemo udovoljiti preporukama iz procedure prekomjernog deficita ni za 2014. ni za 2015. godinu. Rebalans će samo verificirati zatečeno stanje i ništa više. Pokazat će se da je prema ESA 2010 metodologiji deficit oko 5 posto, a sljedeće godine bit će i nešto veći jer će se povećati strukturni deficit za 1 do 1,5 milijardu kuna (0,3 do 0,4 posto BDP-a) zbog promjena u naplati PDV-a i smanjenjima opterećenja na dohodak.
Hoće li netko tražiti od Vlade da odustane od tih poteza?
Smanjenje poreznog opterećenja davno je trebalo provesti, ali uz prethodnu reformu lokalne uprave. Sad smo u nemogućoj situaciji jer se potrošnja ne može poticati bez rasta deficita pa će manjak biti 5 posto! Toliki deficit ne bi bio problem za ekonomiju koja raste, ali jest za državu koja stagnira. Zato nam ne preostaje ništa drugo nego prodaja imovine ili povećanje javnog duga. Sad bi trebalo restrukturirati javni dug i skupe kredite zamijeniti jeftinim, jer će mjere Europske središnje banke biti ograničenog karaktera. Uz postojeći javni dug, zaduženje uz 2 posto nižu kamatu donosi godišnju uštedu od 4,6 milijardi kuna. Mi se bavimo mrvicama, štedimo na cipelarini i prijevozu djece, a velika prilika prolazi pokraj nas. Draghi je državama u problemima dao mogućnost da restrukturiraju javni dug. Španjolska i možda Portugal to će iskoristiti, pa bi i nas trebalo preko Bruxellesa ubaciti u igru jer se u protivnom nećemo iščupati iz krize.
Dug je posao za agencije
Je li to prilika i za autoceste?
Davanje cesta u koncesiju bilo je rješenje kad su kamatne stope bile iznad 6,5 posto, a budući da se Hrvatska sad zadužuje uz 4 posto kamate, taj bi dug trebalo zamijeniti. Okolnosti su se radikalno promijenile, pa bi restrukturiranje duga donijelo ogromne uštede. Naš je dug tolikih razmjera da je upravljanje njime preraslo kapacitete Ministarstva financija. Taj bi posao trebalo povjeriti profesionalnim agencijama kao svuda u svijetu.
>> Vlada: otvorit ćemo 85.000 radnih mjesta, ekonomisti: nećete ni jedno
kaj se i ovaj bavi ekonomijom? hahahhaha....da....čuveni ekonomisti sa fakulteta koje je proizvelo sve te nobelovce iz ekonomije....sa zagrebačke ekonomije? ....vrijedne prognoze....reklo bi se da se može odmah na wall street sa tom informacoijom...sigurno vrijedi koju milijardu?