Nacionalnom parku Mljet Vlada je odobrila sklapanje ugovora vrijednog 9,98 milijuna kuna za gradnju triju turističkih putničkih brodova na električni pogon, koji će razvoziti putnike po mljetskim jezerima. Brodove će graditi zagrebačka tvrtka iCat u partnerstvu sa šibenskom Rivom. Brod nazvan “babyCat” ne emitira štetne plinove u okoliš.
Kako nam kaže direktor i suvlasnik tvrtke iCat Tomislav Uroda, prvi će brod biti isporučen u prvoj godini nakon potpisivanja ugovora, a sljedeća dva u drugoj godini.
– Brodovi su namijenjeni prije svega plovidbi zaštićenim vodama, zapravo je riječ o kompozitnim katamaranima s integriranim solarnim krovom. Solarna elektrana od 7,5 kW osigurava dnevnu autonomiju od osam sati pri operativnoj brzini od pet čvorova tijekom ljetnih mjeseci – kaže Uroda.
Dodatno će imati i ugrađenu bateriju koja daje autonomiju od sedam sati plovidbe dnevno uz mogućnost nadopunjavanja vlastitim solarnim izvorom energije ili obalnim priključkom. Brod će primati 54 putnika. Ravnateljica NP Mljet Marta Sršen Stražičić rekla nam je da su električni brodovi samo nastavak njihove težnje da u nacionalnom parku, ali i na cijelom Mljetu bude što manja emisija CO2, pa tako već unutar parka imaju električni i hibridni automobil te dvije punionice, dva električna vlakića...
Uroda se nada da će se takvi tipovi brodova proširiti diljem Jadrana kako bi se lakše povezalo kopno s otocima te poboljšala kvaliteta života i turistička ponuda. U suradnji s Gradom Šibenikom, kaže, već je razvijen model novih brodskih linija, a uz iCat i Šibenik uključen je i Končar Institut.
iCatovi brzi putnički brodovi povezivali bi Šibenik s priobaljem i otocima ploveći svakih sat vremena. Nada se da će projekt zaživjeti i u Splitu, u čijem je arhipelagu puno otoka, pa prema jugu do Dubrovnika. S većim opsegom poslova širi se i tvrtka pa je plan povećati broj zaposlenika te otvoriti proizvodne kapacitete u Zagrebu i na taj način vanjske usluge za gradnju brodova objediniti unutar tvrtke.
– Možemo organski rasti, ali kad bismo se dalje širili, odnosno preselili proizvodnju u Zagreb, tada bi nam trebao dodatni kapital od oko 4-5 milijuna eura. U svakom slučaju, cilj nam nije nagli, nego kontrolirani rast poslovanja – kaže Uroda
