Kako godina odmiče, tako je sve više ekonomista koji tvrde da će hrvatsko gospodarstvo i ove godine ostvariti lošije rezultate od očekivanih, što je posebno nezgodno kada dolazi u predizborno vrijeme. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor iznova se hvali skromnim rastom BDP-a u drugom kvartalu od 0,8 posto, čime je zemlja, tehnički gledano, izašla iz recesije, ali sve što se događa kod nas i u okruženju pokazuje da se ne treba hvalisati tim dostignućem.

Loše prognoze

U ovo doba prije godinu dana sve su relevantne svjetske institucije i prognostičari projicirali da će se Hrvatska odlijepiti od dna 2011. i ostvariti 1,5 posto rasta pa su uz takva predviđanja skrojene i proračunske škare. Sada tvrde da će u najboljoj varijanti rast biti oko 0,6 posto. HDZ je u dva mandata, koliko u kontinuitetu ta stranka upravlja državom, imao krivo iskorišteno petogodišnje razdoblje svjetskog prosperiteta te tri godine krize, koja se po svojim razmjerima i učincima ponekad uspoređuje i s Velikom depresijom iz 1920 godine. U vrijeme rasta Hrvati su prednjačili po brzini zaduživanja, u vrijeme pada po sporosti prilagodbe novim okolnostima.

Kada je HDZ preuzeo vlast u državi 2003., hrvatski je godišnji BDP bio oko 30 milijarda eura, negdje oko 6 tisuća eura po stanovniku, te se u osam godina povećao na 10-ak tisuća eura (oko 45 milijardi eura u stalnim cijenama). Sve do 2008. Hrvatska je ekonomski rasla oko 5 posto, što je, među ostalim, pomoglo Vladi da sreže broj nezaposlenih za stotinjak tisuća, s visokih 318 tisuća, koliko su naslijedili, na 220 tisuća tijekom 2008., no od te su godine kola ponovno krenula nizbrdo. Rast BDP-a pratilo je enormno zaduživanje pa se tako vanjski dug više nego udvostručio, sa 19,8 milijardi eura na kraju 2003. godine (što je odgovaralo protuvrijednosti 65 posto BDP-a) na 46 milijardi eura ove godine, pa je dug pretekao i vrijednost godišnjeg BDP-a. Nezaposleno je potkraj 2010. bilo 319 tisuća osoba, koliko je bilo nezaposlenih potkraj 2003. godine, a bankarski analitičari očekuju da će se do kraja ove godine i izbornog nadmetanja ponovno protegnuti iznad tristo tisuća.

Uzdržavanih više

Brzinom kojom se zaduživala država zaduživalo se i stanovništvo pa su tako Hrvati 2003. godine u bankama podigli 55 milijardi kuna kredita, a sada su ti krediti narasli na 128 milijardi kuna. Kreditno je opterećenje raslo brže od plaća (porasle su 30-ak posto u nepunih osam godina) pa je i standard vidno narušen. U ovom trenutku Hrvatska još uvijek ima 75 tisuća zaposlenih više nego 2003., što je jedini plus u osmogodišnjoj bilanci, ali zato ima i 155 tisuća umirovljenika više nego što ih je bilo na kraju mandata koalicijske vlade Ivice Račana.

NEOBUZDAN IMPULS

Zadužuju se, narušavaju odnose s prijateljima, obitelji, neki dižu i treći kredit. Jesu li Hrvati postali previše ovisni o šopingu?

ODJEKIVALE EKSPLOZIJE

Rusija projektilima gađala gradove diljem Ukrajine, Biden priprema paket pomoći

2

NISU ODUŠEVILI, DAPAČE...

Znalo se što je dinamovcima u mislima. Jedan podatak otkriva sve o igri plavih u zadnje vrijeme

Roditelji na oprezu

Vikendima čak 62,3% 13-godišnjaka više od tri sata dnevno radi aktivnosti koja može uzrokovati niz problema

Računi od kojih boli glava

Znate li koliko vas mogu koštati pretrage bez dopunskog osiguranja?

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće