Hrvatska gospodarska komora (HGK) u četvrtak je, vezano uz Vladin prijedlog uvođenja dodatnog poreza na dobit, objavila da je u ovim neizvjesnim vremenima potrebno vrlo pažljivo pristupati dodatnim poreznim opterećenjima, kako njima ne bi bile nepravedno zahvaćene tvrtke koje ostvarenu dodatnu dobit ne duguju posljedicama krize. HGK je, naime, uputila komentar na prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit, koji je danas posljednji dan u javnom savjetovanju. U njemu ističe i da je članica Eurochambersa, gdje prevladava stav da je uvođenje tog poreza potrebno usmjeriti primarno na energetski sektor.
"Na tragu tog stava, mislimo da bi široko koncipiran porez na ekstra dobit mogao poljuljati motiviranost poduzeća da ulažu u Hrvatskoj, pogotovo kada bi on, po naravi, nerazmjerno pogodio propulzivne sektore ekonomije, primjerice IT sektor i sve tvrtke koje su provele proces restrukturiranja ili ulagale u razvoj poslovanja ili obnovljive izvore energije", ističu u svom komentaru. Dodatno, apostrofiraju i djelatnost zračnog prometa, koja je pretrpjela vezane krize - covid krizu te znatan porast cijena avio-goriva, pa još nije dosegla razine prometa iz 2019., a na temelju izoliranog knjigovodstvenog/poreznog rezultata za 2022. godinu bi plaćala dodatni porez na dobit. "Također, izvan istaknutih sektora, moramo voditi računa o činjenici da u Hrvatskoj ima mnogo tvrtki koje su iskoristile val uzleta i oduprle se krizi i takvima se ne bi smjela poslati kriva poruka", navode iz HGK.
Nadalje, u uvjetima osjetnog usporavanja gospodarskog rasta, kojeg je Ministarstvo financija jasno ugradilo u projekcije za gospodarstvo i rast prihoda u sastavljanju proračuna za 2023. godinu, napominju da je porez na ekstra dobit retroaktivan u naravi. "Naime, poduzeća cijelu godinu plaćaju predujmove poreza na dobit i već su definirale poslovne planove za izazovnu 2023. godinu u trenutku kada je novi porez najavljen. Takva neizvjesnost zasigurno ne pomaže gospodarstvenicima da se uspješno nose s izazovima koje 2023. godina donosi. U trenutku kada ulaskom u euro područje i Schengenski prostor nedvojbeno stvaramo strukturne pretpostavke za daljnji razvoj ekonomije, uvođenje poreza na ekstra dobit ne pridonosi tome", upozoravaju.
Neizvjesnost koju taj porez generira može dovesti u pitanje dinamiku privatnih investicija, odnosno gospodarsku aktivnost i porezne prihode na dulji rok. Evidentno je da bi aktualni prijedlog poreza na ekstra dobit prouzročio niz negativnih nuspojava za gospodarstvenike, odnosno gospodarski rast u 2023. godini. Posljedično i na dulji rok, kažu iz HGK.
"Uvažavajući sve argumente Vlade, vjerujemo da su u uvjetima u kojima globalno gospodarstvo osjetno usporava, nedvojbeni negativni učinci na percepciju predvidivosti poslovanja u Hrvatskoj. S tim u svezi, posljedični rizici za investicijske planove postojećih i potencijalnih investitora daju snažne argumente protiv aktualnog prijedloga poreza na ekstra dobit. Ukoliko Vlada smatra nužnim uvesti jednokratan porez na ekstra dobit, predlažemo da se isti porez, u skladu s velikom većinom zemalja članica EU, usmjeri primarno na energetski sektor, kao i sektore naslonjene na energetski sektor, uz primjenu jasnih kriterija", zaključuju u svom komentaru.
Nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predstavljen je sredinom studenoga, a plaćat će ga kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Cilj je da taj zakon u Hrvatskom saboru bude izglasan u ovoj godini, odnosit će se na 2022., a bit će naplaćen u 2023. godini.
