Kad je Hrvatska poštanska banka nedavno obznanila namjeru preuzimanja Jadranske banke koju je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) upravo sanirala, poznavateljima prilika u državnoj banci pojavilo se, slikovito rečeno, nekoliko upitnika iznad glave.
Jer, više od godinu dana HPB ograničava svoje kreditne aktivnosti, smanjujući imovinu, kako ne bi iskliznuo ispod regulatornih zahtjeva kapitalne adekvatnosti. Ne samo da nema novca za akvizicije - svježi kapital, i to solidna injekcija, nužna im je za redovito poslovanje, čak i da nema problema s izdvajanjem rezervacija za pokrivanje loših kredita Agrokoru, zbog čega su polugodište završili s minusom od 64,84 milijuna kuna. Osim ako DAB nema namjeru Jadransku banku ustupiti novom vlasniku za simboličnu - kunu, što se također spominjalo u kuloarima. Danas će uprava banke, uz devetomjesečne rezultate, obznaniti i novosti vezane uz dokapitalizaciju, što su u pozivu novinarima formulirali pod nazivom “strateške aktivnosti”, a prema komunikaciji menadžmenta iz prethodnih mjeseci, ne očekuje se da će dodatni kapital uplatiti država, nego privatni investitori.
Predsjednik uprave Tomislav Vuić izjavio je prije nekoliko mjeseci da će država i dalje ostati većinski vlasnik, no da će se udio privatnih investitora povećati. Hoće li i u kojem udjelu investitori ponovo biti mirovinski fondovi, koji baš i nisu neki kalibar privatnih investitora s obzirom na činjenicu da ulažu novac od naših budućih mirovina, ili netko od ulagača koji su se isprsili i prije dvije godine, saznat ćemo vjerojatno danas. Da podsjetimo, u rujnu 2015. dodatni su kapital HPB-u uplatili mirovinski fondovi Erste Plavi, Allianz ZB, PBZ CO i Raiffeisen OMF te osiguravatelji iz grupe Agram, CO i Generali, Agrokor projekti, FGS Prosperus i još nekoliko investicijskih fondova, a kao privatni investitor u banku je novac uložio i Nenad Bakić. Temeljni kapital banke tad je porastao na 550 milijuna kuna, a novi investitori preuzeli su nešto više od 25 posto udjela.
