Hrvatska je uz Litvu, Španjolsku i Mađarsku u prošloj godini zabilježila najveći rast produktivnosti po zaposlenom te vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, objavio je Eurostat.
Procijenjeni prihodi po tzv. godišnjoj jedinici rada (AWU) na razini svih članica EU u 2020. bili su 1,5% niži u odnosu na godinu ranije, s obzirom na pad u pet od sedam najvećih poljoprivrednih proizvođača – Italiji (-4,9%), Nizozemskoj (-5,1%), Francuskoj (-7,6%), Rumunjskoj (-13,8%) i Njemačkoj (-14,6%). No većina članica zabilježila je rast, od kojih najviše Litva (+30,2%), Hrvatska (+13,2%), Španjolska (+13%) i Mađarska (+11,6%).
Dobri unatoč koroni
Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u EU u 2020. iznosila je 411,8 milijardi eura (1,4% manje nego 2019.), od čega oko polovice ili 217,5 milijardi eura dolazi od usjeva (14% od povrća i hortikulturnog bilja te 11,2% od žitarica), a nešto manje od dvije petine (38,6% ili 158,8 milijardi eura) od životinja i proizvoda od životinja, uključujući mlijeko (13,1%) i svinje (9,6%).
Ostatak, 8,6%, čine poljoprivredne usluge (20,2 mlrd.) i nerazdvojene nepoljoprivredne djelatnosti (15,3 mlrd. eura). I tu Francuska, Italija, Njemačka, Rumunjska i Nizozemska bilježe pad između 2,1 i 9,4%, dok Hrvatska nakon Litve (+7,9%) i tu bilježi najizraženiji rast od čak 7%.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj iznosila je 19,2 milijardi kuna, s kojima još zaostajemo za pretpristupnom 2012. kada je ona bila blizu 21 milijardu, ili pak 2008., kad je iznosila najviših 22,55 milijarde, no lanjski rezultat veći za 1,27 milijardi kuna, pri čemu je bruto dodana vrijednost povećana za 12,4, a neto dodana vrijednost za 16,9%, nije zanemariv uzme li se u obzir da je riječ o godini pandemije i otežanom poslovanju i plasmanu poljoprivrednika na svim frontama.
U ukupnoj vrijednosti proizvodnje najveći udio čini biljna proizvodnja (58,5%) koja je odnosu na prethodnu godinu rasla za 8,7%,dok je vrijednost proizvodnje stočarstva s udjelom od 35% rasla za 4,3% ili 277,4 milijuna kuna.
U BDP-u EU sa 1,3%
Poljoprivreda je 2020. u ukupnom BDP-u EU pridonijela s 1,3%, odnosno sa 171,9 milijardi eura, što je tek nešto manje od BDP-a Grčke, 16. najvećeg gospodarstvna dodana vrijednost EU poljoprivredne proizvodnje iznosi pak 177 milijardi eura.
Na svaki uloženi euro u proizvodnom procesu poljoprivredna industrija EU stvorila je dodanu vrijednost od 0,75 eura, koja je bila niža od 0,76 eura u 2019. i 0,79 u 2017., ali viša od svih ostalih godina od 2007. Doprinosi država članica značajno su varirali, odražavajući razlike u proizvedenim količinama, cijenama i vrstama proizvodnje.
Više od polovice (58,6%) ukupne izlazne vrijednosti poljoprivredne industrije EU dolazi od “velike četvorke“ – Francuske (75,4 milijarde eura), Njemačke (56,8 mlrd.), Italije (56,3) i Španjolske (52,9). Slijede Nizozemska (28,2 mlrd.), Poljska (27,2) i Rumunjska (16,8). Tri četvrtine (76,2%) ukupne vrijednosti poljoprivredne industrije EU u 2020. dolazilo je iz ovih sedam država članica.
Troškovi međufazne potrošnje (repromaterijala i usluga u proizvodnom procesu) procijenjeni su pak na 234,8 mlrd., što je u odnosu na 2019. pad od 0,8%, no manje od pada vrijednosti poljoprivredne proizvodnje te bruto dodane vrijednosti (-2,2%). Trend opadanja obujma poljoprivredne radne snage u EU nastavio se i 2020., najviše u Rumunjskoj, Slovačkoj, Litvi, Portugalu, Mađarskoj, Bugarskoj, Estoniji te Španjolskoj (više od 8%).
Prodaja pesticida u EU članicama iznosila je oko 360.000 t u 2018., što je manje-više isto kao 2011., no rizik od uporabe pesticida u usporedbi s prosjekom 2011.-2013. manji je u prosjeku za 17%, tvrdi se u izvješću Eurostata. Potrošnja gnojiva i dalje je pak velika. Procjene su da je 2018. korišteno 11,3 mil. tona.
U Francuskoj je otvoreno prvo drive-in-cijepljenje: Pogledajte kako izgleda!
