Industrijska proizvodnja u EU-u i eurozoni u listopadu je na godišnjoj razini pala, no Hrvatska je istaknuta među zemljama s najvećim rastom proizvodnje na godišnjoj razini u EU-u, izvijestio je u ponedjeljak europski statistički ured Eurostat.
U 27-članoj Europskoj uniji industrijska proizvodnja u listopadu je na godišnjoj razini pala 3,1 posto, nakon revidiranog 5,5-postotnog pada u mjesecu ranije. U eurozoni je pala 3,8 posto, nakon revidiranog pada od 6,3 posto u rujnu. Najviše je u oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 7,1 posto u EU-u te za 8,2 posto u euro-zoni.
Najbolji je pak rezultat i u EU i u eurozoni bilježio sektor proizvodnje trajnih potrošačkih dobara, za 2,3 odnosno 0,3 posto.
Hrvatska korak iz Belgije i Poljske
Daleko najveći pad proizvodnje bilježila je u listopadu Irska, za 15,5 posto. Slijedi Danska s padom od 9,2 posto te Francuska s padom od 4,3 posto. Najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini u listopadu je imala Belgija, s 5,4 posto. Slijedi Poljska s 3,4 posto.
Među zemljama s najvećim godišnjim porastom proizvodnje u listopadu izdvojena je i Hrvatska u kojoj je proizvodnja porasla 2,8 posto. U rujnu je pak pala za 1,1 posto.
Na mjesečnoj razini povratak rastu
U EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je za 1,9 posto u listopadu u usporedbi s rujnom kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0,3 posto. U eurozoni je proizvodnja u listopadu rasla 2,1 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima porasla 0,1 posto.
Najviše je na oba područja na mjesečnoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,6 posto u EU-u te za 2,6 posto u eurozoni. S druge strane, u EU je najveći pad imala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,4 posto, dok je u eurozoni bila nepromijenjena.
Najveći porast u Belgiji
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažnije je porasla proizvodnja u Belgiji, za 6,9 posto. Slijede Njemačka i Slovenija, za 3,4 odnosno 3,1 posto. U Hrvatskoj je prilagođena industrijska proizvodnja na mjesečnoj razini u listopadu porasla 2,9 posto, pokazuju podaci Eurostata. U rujnu je proizvodnja u Hrvatskoj rasla 1,7 posto.
Najveći pad proizvodnje imala je Danska, od 5,8 posto. Slijedi Grčka s padom od tri posto te Litva s 1,7-postotnim padom.
VIDEO: Josip Aladrović: Rad je obustavljen za 85.000 radnika, svi će oni dobiti potpore
Danas se pod industrijom smatra sve što nas okružuje npr. blogeri, e-sport, muzika, turizam, film, banke, sport itd. Uskoro će političari politiku smatrati industrijom kad pronađu adekvatni naziv za proizvod.