Hrvatska je u veljači bila u skupini zemalja Europske unije s najvećim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, a pad je zabilježen i na razini EU, pokazuje danas objavljeno izvješće europskog statističkog ureda. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjila se u veljači za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je poskočila 3,2 posto, pokazuje izvješće Eurostata. Hrvatska je time u izvješću izdvojena među zemlje EU s najvećim mjesečnim padom proizvodnje u veljači, među kojima je prednjačila Irska s padom proizvodnje za 10,2 posto. Slijedi Grčka s padom proizvodnje za 4,4 posto.
Najviše je pak porasla industrijska proizvodnja u Litvi, za 2,5 posto, te u Slovačkoj, za 2,4 posto, i na Malti, za 1,8 posto. Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u veljači 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima Eurostata porasla 1,5 posto.
Najviše se pritom smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih roba, za 1,4 posto, te energije, za 1,2 posto. Rast je zabilježen samo u kategoriji intermedijarnih roba, i to za skromnih 0,1 posto, pokazuje izvješće Eurostata. I eurozona je u veljači zabilježila pad industrijske proizvodnje, i to za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda porasla 1,9 posto. Pad je zabilježen u svim kategorijama proizvoda osim u onoj intermedijarnih dobara gdje je proizvodnja stagnirala. Najviše se na mjesečnoj razini smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih roba, za 1,8 posto, te energije, za 1,2 posto.
Osjetno sporiji rast na godišnjoj razini
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači porasla 4,4 posto, upola slabije nego u siječnju kada je poskočila 9,3 posto, pokazuje izvješće Eurostata. Najveći je rast proizvodnje među zemljama EU na godišnjoj razini zabilježila Slovačka, za 7,4 posto, te Slovenija, za 6,5 posto, i Litva, za 6,3 posto. Najviše se pak na godišnjoj razini u veljači smanjila industrijska proizvodnja na Malti, za 4,6 posto, te u Grčkoj, za 3,0 posto, i u Nizozemskoj, za 2,8 posto, pokazuju raspoloživi podaci europskog statističkog ureda.
Na razini EU i eurozone industrijska je proizvodnja u veljači porasla 0,8 posto. U prethodnom je mjesecu prema revidiranim podacima Eurostata porasla 2,7 posto u EU, te 2,9 posto u eurozoni. Kočnica je u oba područja bio osjetno snažniji pad proizvodnje energije, za 3,6 posto u EU, u odnosu na 1,8-postotni pad u mjesecu ranije. U eurozoni proizvodnja energije smanjena je u veljači 5,2 posto, nakon 2,8-postotnog pada u mjesecu ranije.
Proizvodnja netrajnih potrošačkih roba oštro je usporila, na 0,5 posto u EU, s 5,2 posto u mjesecu ranije. U eurozoni je tempo rasta proizvodnje u toj kategoriji roba usporio na 0,7 posto, sa 7,0 posto u prethodnom mjesecu, utvrdili su u Eurostatu.
>>MMF-ova procjena rasta BDP-a od 2 posto je potvrda za naš plan!
Jel to Milanoviceva krivica?