Iako je ulaganje u male hidroelektrane jedna od najsigurnijih investicija koja garantira dugoročnu dobit uz minimalan utjecaj na okoliš, Hrvatska nije ni blizu cilju strategije koja je propisala izgradnju malih he ukupne snage 100 MW. Čak i uz novi tarifni sustav koji je donijet prošle godine i značajno je povećao profitabilnost ulaganja, investitora još uvijek nema prvenstveno zbog lošeg registra obnovljivih izvora energije, te investitori ne znaju koje su lokacije povoljne za ulaganje. Zbog toga je hitno potrebno revidirati registar, upozorili su sudionici panela o budućnosti malih hidroelektrana održanog u sklopu Energy Investment Foruma u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Na panelu su sudjelovali Držislav Šikić rukovoditelj Službe za pripremu izgradnje, izgradnju i revitalizacije Sektora za hidroelektrane u HEP-u, Morana Lončar iz CEI-a, Senka Ritz iz Ekonerg Instituta te Mladen Zeljko, voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar. Sudionici su istaknuli i problem usklađivanja ekološke prihvatljivosti i ekonomske isplativnosti projekata, ali i neopravdanog straha lokalnih sredina od štetnosti izgradnje malih HE.
"Gradimo na dosadašnjim lokacijama brana, to nam se u novom tarifnom sustavu isplati. Vrijeme povrata investicija je 5-10 godina", tvrdi Držislav Šikić.
"Program zaštite okoliša Natura 2000 problematičan je jer eliminira dosta lokacija koje bi bile isplative, a vrlo su rijetke", naveo je Mladen Zeljko.
Morana Lončar kazala je pak kako je na mreži preko tarifnog sustava trenutno ukupno oko 20 MW, što je daleko od 100 koje su predviđeni Strategijom.
