Hrvatske banke mnogo su naklonjenije građanima, kojima su plasirale 57,1 posto kredita, od poduzeća čiji je udio kredita na samom dnu u odnosu na europske prosjeke. Na njih, prema podacima portala www.moj-bankar.hr, otpada 38,2 posto kredita, dok je prosjek eurozone 43,8 posto. U usporedbi s bankama u regiji, protežiranje stanovništva još je očitije. Na kredite državi odnosi se pet posto ukupnih plasmana, dvostruko manje nego u EU. No, veće zaduženje države kod njih je posljedica zaduživanja u domicilnim bankama, dok se Hrvatska u većoj mjeri zadužuje u inozemstvu.
Ovakvu strukturu plasmana, koju karakterizira iznimno visok iznos plasmana stanovništvu, a nizak poduzećima, stručnjaci smatraju iznimno nepovoljnom za hrvatsko gospodarstvo.
Banke nemaju izbora?
Indikativna je izjava koju je Herbert Stepic, direktor Raiffeisen internationala dao na Glavnoj skupštini EBRD-a, kako u Hrvatskoj posuđuju najviše građanima jer nemaju kome drugome te da bi posuđivali poduzećima kad bi u Hrvatskoj postojala poduzeća kojima bi mogli posuđivati.
Unutar Europske unije plasmani stanovništvu i gospodarstvu gotovo su izjednačeni; 47 posto kredita ima stanovništvo, 44 posto gospodarstvo. Regija je, pak, još sklonija tvrtkama koje u Srbiji odnose 61 posto kredita, dok na građane otpada tek 30 posto, a sličan je i omjer u Bugarskoj, Makedoniji i BiH koje karakterizira manji iznos plasmana građanima od prosjeka EU. Nove članice EU, Rumunjska, Češka i Mađarska, u skladu su s prosjekom eurozone, dok je Poljska najbliža Hrvatskoj, sa 55 posto plasmana stanovništvu i 42 posto poduzećima.
Tvrtkama treba kapital
- To s druge strane nepovoljno utječe na osobnu potrošnju, jedan od glavnih generatora rasta BDP-a, pa ni u tim zemljama gospodarska situacija nije sjajna - piše www.moj-bankar.hr
Ističu da su kao glavni generator rasta i oporavka označena poduzeća kojima je za to potreban svježi kapital po povoljnim uvjetima. Sredstva iz pretpristupnih fondova nisu dovoljna za veći zamah gospodarstva, a i većina poduzeća teško može ispuniti kriterije za dobivanje tih sredstava.
- Hrvatsko tržište kapitala još uvijek nije na razini zapadnih zemalja, pa poduzećima nisu u većoj mjeri dostupni izvori financiranja koji su dostupni u zemljama s razvijenijim financijskim tržištima. Zbog toga bankovni krediti hrvatskim poduzetnicima i dalje ostaju primarni izvor svježeg kapitala, pa bi tvrtke trebale povoljne kredite koji bi u jednoj mjeri bili poticani od države - zaključuju.
Kakva je to novost?? Pa nisu strane banke koje su preuzele naše banke za 5,4 milijarde kuna nakon što ih je naša država sanirala s 87,4 milijarde kuna došle ovdje da bi razvijale hrvatsku ekonomiju. Strane banke su došle samo zato da bi dokrajčile hrvatsku industriju, upropastile gospodarstvo i zadužile zemlju.