Predavanje je održao glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore i poseban savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja dr.sc. Zvonimir Savić zajedno sa kolegama iz Ministarstva gospodarstva, Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Savić je istaknuo kako je u europskom proračunu osigurano 750 mlrd € za ulaganja u reforme i investicije (RRF fond) kako bi se države članice što prije oporavile od posljedica koronavirusa. „Uz navedena sredstva, osigurano je 1.074 mlrd € iz višegodišnjeg financijskog okvira, 7-godišnjeg proračuna. Hrvatski dio iznosi 24,5 mlrd € za razdoblje od sljedećih 7 do 10 godina, od čega je 6,3 mlrd € predviđeno za bespovratna sredstva za oporavak i otpornost. To je 12% našeg BDP-a što niti jedna državna članica nije dobila“, izložio je Savić. Nacionalni program oporavka uključio je postojeće strateške dokumente – Program Vlade RH, Nacionalni program reformi, Posebne preporuke Europske komisije, Mjere vezano uz ERM II (europski tečajni mehanizam) i Nacionalnu razvojnu strategiju – iz kojih su povučeni prioriteti usmjeravanja sredstava koja će se koristiti po EU pravilima. „Dopuštena su ulaganja u pogledu ubrzavanja provedbi reformi i povezanih javnih ulaganja u državama članicama, a mogu se poticati i privatna ulaganja. To su npr. financijski instrumenti, poticanje inovacija i digitalizacije, jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva“, istaknuo je Savić te dodao kako se očekuje rast BDP-a do 2025. godine zahvaljujući ovom Planu.
Sanja Pikšer iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja najavila je kako bi do polovice iduće godine većina natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava trebala biti objavljena. Iva Debanić iz HAMAG-a je istaknula kako se početak provedbe programa po Planu s njihove strane očekuje u prvom kvartalu sljedeće godine. Hrvoje Galečić savjetnik Uprave HBOR-a rekao je kako će HBOR dopuniti svoje financijske instrumente za sve poduzetnike.
„Svake godine uoči Zagorskog gospodarskog zbora pokušavamo organizirati gospodarski forum na aktualne teme. Ove godine to je jedna od najaktualnijih tema – post-COVID kriza, kako ćemo iz nje i svih problema koje je ona donijela izaći“, rekao je predsjednik HGK ŽK Krapina Josip Grilec. To se odnosi na financijske, ali i na probleme u poslovanju, organizaciji rada, radnika i sve druge segmente na koje je utjecala pandemija i mjere koje su se provodile u njezinom suzbijanju. „Ovaj skup je bio dobra prilika da iz prve ruke čujemo što su nadležne institucije predvidjele za sljedeću godinu, te koje projekte i programe možemo očekivati. U njima bi se poduzetnici pogođeni krizom i privremenim zatvaranjem poslovanja morali pronaći kako bi mogli startati u novu godinu kao da kriznih situacija nije ni bilo“, istaknuo je Grilec.
Predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba slovenskih i hrvatskih gospodarstvenika Saša Muminović, ujedno i predsjednik Uprave tvrtke AquafilCRO, istaknuo je kako Nacionalni plan oporavka vrlo važan te se poduzetnici moraju jako dobro pripremiti kako bi iskoristili sredstva te da ova prilika ne bi bila još jedna propuštena šansa. „Europska unija predviđa transformaciju u zeleno gospodarstvo uz određene strateške korake gdje Hrvatska ne smije zaostati. Iako već kaskamo u standardu i prosjeku, kod ovako velikih skokova vrlo je važno iskoristiti priliku, a za to je potrebno biti dobro informiran i spreman.“ Dodao je kako je suradnja sa Slovenijom proizašla iz činjenice da su objema zemljama najveći vanjsko-trgovinski partneri Njemačka i Italija, a same su si trgovinski partneri na trećem mjestu. „Izuzetno smo si važni trgovinski partneri. Prošle godine kada je pad bio 8,5%, prethodni niz bio bi povećanje robne razmjene od 140%. Dva malena gospodarstva, u usporedbi s Njemačkom i Italijom, su kompatibilna, oslanjaju se jedno na drugo i zajednički mogu ponuditi mnogo više“, kazao je Muminović.
Predsjednik udruge „Skup za Zagorje - Poslovni klub“ Dragutin Kamenski ujedno i prokurist tvrtke Kamgrad d.o.o. rekao je kako je nužno održavati ovakve skupove. „Ljudi moraju dobivati informacije i educirati se kako mogu koristiti sredstva. Poučeni iskustvom protupotresne obnove, gdje su ispregovarana sredstva koja nisu iskorištena, ne smijemo ponoviti iste greške. Sada je ključni akcent organizirati se i učiniti sve da sredstva iskoristimo i stavimo ih u službu rasta naše efikasnosti i ekonomskog oporavka.“
Zajednički je zaključak skupa da zeleno gospodarstvo i digitalizacija moraju biti u fokusu državnih, javnih i privatnih institucija, poduzetnika i gospodarstvenika svih veličina i sektora, iako će tranzicija biti komplicirana i zahtjevna. Svi zajedno moramo raditi na olakšavanju procedura kako bi ostvarili ciljeve kružne ekonomije, a investicije moraju biti dugoročne, isplative i održive.
