Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2021. godini iznosila je 144,3 milijarde kuna što je u odnosu na 2020. povećanje za 32 milijarde kuna odnosno 29 posto, dok je uvoz iznosio 214 milijardi kuna i povećan je za 42 milijarde kuna ili 24 posto, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2021. iznosio je oko 70 milijardi kuna te je porastao za oko 16 posto odnosno za oko devet milijardi kuna u odnosu na prethodnu godinu.
Pokrivenost uvoza izvozom u 2021. iznosila je 67,4 posto, dok je u prethodnoj godini iznosila 65 posto. S udjelom u ukupnom lanjskom izvozu od oko 81 posto, prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza za oko 21 posto, na 116,3 milijarde kuna i time najviše utjecala na kretanje ukupnog izvoza.
Pritom je proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, s udjelom u ukupnom izvozu od oko pet posto ostvarila najveći doprinos porastu izvoza, za oko 61 posto, na 6,98 milijardi kuna. Znatan utjecaj na rast izvoza imala je proizvodnja električne opreme čiji je izvoz porastao za 30,4 posto, na 10,9 milijardi kuna.
Prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom uvozu od 87 posto i rastom uvoza od oko 19 posto, na 186,4 milijarde kuna, također je najviše pridonijela rastu uvoza u 2021. u odnosu na godinu prije, navode iz DZS-a.
Unutar prerađivačke industrije, proizvodnja metala najviše je pridonijela povećanju uvoza, s porastom za oko 54 posto, na 15,1 milijardu kuna. Povećanju uvoza također je znatno pridonijela proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, s porastom za 74 posto, na devet milijardi kuna.
U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija izvoz je porastao za 421 posto, a u rudarstvu i vađenju za oko 134 posto. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2021. je robna razmjena s državama članicama EU-a iznosila oko 70 posto ukupnog izvoza te oko 77 posto ukupnog uvoza.
U zemlje članice EU-a lani je izvezeno roba vrijednih 100 milijardi kuna ili 31,3 posto više nego u godini ranije. Istodobno, vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 20,2 posto, na 163,9 milijardi kuna.
Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2021. bili Njemačka, Italija i Slovenija. Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2021. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 30 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 23 posto i oko 23 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 39 posto u usporedbi s 2020. godinom.
Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska u 2021. ostvarila robnu razmjenu jesu Bosna i Hercegovina, SAD te Srbija.
