U godini u kojoj je nezaposlenost dosegnula vrhunac i gotovo da nema obitelji koju nije pogodio pad prihoda, ankete pokazuju da gotovo trećina (29%) hrvatskih građana još uvijek ima kapacitet za štednju – u banci ili na neki drugi način. Prema istraživanju GfK za Hrvatsku poštansku banku, u nekim se dobnim skupinama i dijelovima zemlje taj udio penje gotovo do 40 posto! Prilagodba životnih navika, snalaženje u “sivim” zonama ili pak – pogrešna procjena mogućnosti? Vjerojatno ima pomalo od svega toga, uz istodoban velik oprez i zaziranje od ikakvih novih zaduženja.
Polovica ne štedi
Čak je 40 posto Zagrepčana procijenilo da će tijekom 2013. moći štedjeti ili ulagati, a jednako visok udio, od 38 posto, zabilježen je u dobnoj skupini od 18 do 39 godina. Optimistično procjenjuju da će uspjeti dobiti prvi posao ili naći novi izgube li postojeće radno mjesto. No, ne vodimo li se logikom “pune čaše”, vidimo i da preostalih 62 posto ne vjeruje da će raditi i štedjeti. Među svim ispitanicima čak ih 56 posto ne može izdvojiti – ni kunu. Tradicionalno šparni umirovljenici, koji uglavnom žive s nižim prosjekom primanja nego zaposleni, također se u visokom postotku (31 posto) izjašnjavaju da će uspjeti ponešto deponirati u banku.
Najpogođenija je skupina između 40 i 60 godina; tek će ih 23 posto uspjeti izdvojiti nešto “na stranu”, što i ne iznenađuje, s obzirom na iznimno teško ponovno zapošljavanje starijih od 50 godina u slučaju gubitka posla. To je i dob u kojoj se skrbe za već poodraslu djecu koja još ne privređuju, a zahtijevaju visoke izdatke za školovanje i životne potrebe.
Ispitano 600 građana
Stoga će mnogi načeti rezerve; u Istri, Primorju i Gorskom kotaru 19 posto anketiranih trošit će staru štednju, u Dalmaciji i Lici po 15 posto te u Slavoniji 11 posto. Među 600 ispitanika, za štednju se izjasnilo više muškaraca nego žena, a veća je i sklonost kunskoj štednji koja nosi višu kamatu nego štednja u euru. Kunama su najmanje skloni Dalmatinci, a euro najmanje vole u sjevernoj Hrvatskoj. Golema je skepsa prema zaduživanju; samo pet posto građana izjasnilo se da će koristiti kredite više nego u 2012. No, 18 posto preživljavat će plaćanjem karticama na rate, a 22 posto koristeći dopušteni minus. Tek ih dva posto smatra da će dodatno povećati nedopušteni minus, a mnogo je više onih koji ga pokušavaju smanjiti ili se razdužiti koliko god mogu.
Ukupan je rezime: sedam posto građana štedjet će više nego dosad, a pet posto kani se više kreditirati.
>> Hrvati uvjereni da su bolji štediše od Nijemaca i Mađara
vidite kako balkanski seljak ima kartice.....a 5000 Kuna placu....???