Štete od korupcije, kao jedan od faktora koji koče gospodarski rast, mogle bi se smanjiti širenjem koalicija, odnosno broja ljudi potrebnih da se uspostavi vlast te ograničenjem mandata lokalnih političara na osam godina.
Također, uz indeks lokalne korupcije trebalo bi vezati i pomoć iz središnjeg proračuna. Mjere su to koje predlaže Vuk Vuković, profesor sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, jedan od stručnjaka okupljenih u ''Think Tank“ Hrvatske udruge banaka.
- Ukupna šteta od korupcije u EU jednaka je godišnjem proračunu unije, a hrvatski je oblik klijentelistički kapitalizam, personalizacija institucija kroz stvaranje umreženih skupina – istaknuo je Vuković u sklopu predstavljanja znanstvenih radova ''Think Thanka“, jednom od događaja kojim HUB obilježava 15 godina rada. Korupciji su, kaže, iznimno podložne javne nabave pa tako podsjeća na podatak o natječajima vrijednim 1,31 milijardi kuna, dodijeljenim 131 poduzeću čiji su prihodi 100 puta niži od vrijednosti natječaja ili pak 800 milijuna kuna vrijednosti natječaja dodijeljenih 300-tinjak poduzeća bez zaposlenih. Znanstveni rad o kočnicama priljevu investicija Tomislava Globana sa ZŠEM-a komentirao je HNB-ovac Ante Žigman, napomenuvši da je odljev investicija posljedica velike financijske krize i razduživanja.
- Ne bi ni Deutsche Telekom ni drugi dolazili u Hrvatsku da ovdje nije bilo velikog prinosa... Banke, telekomunikacije i farmaceuti ostvarivali su velike povrate. Jedna strana banka donosila je odavde 30 posto prihoda... Da nema stabilnosti cijena i makroekonomske politike, investitori ne bi nikako ni dolazili, tu su kreatori monetarne politike učinili puno – ustvrdio je Žigman, aludirajući vjerojatno na nekadašnji udio hrvatskog biznisa u poslovanju Hypo banke. Globanov rad bavio se i pristupom financiranju kao pokretaču gospodarskih aktivnosti, uz komentar aktualnih niskih kamata na tržištu zaduživanja, na što je Žigman ustvrdio: - S našim kreditima se događa situacija: možeš natjerati konja do vode, ali Uputio da se ne smije izostaviti utjecaj konkurentnosti i obrazovanja kad se govori o privlačenju izravnih inozemnih investicija.
Velimir Šonje kazao je kako je rasprava o posljedicama strože HNB-ove regulacije loših kredita i dalje otvorena: “Je li stvarno problem samo u potražnji za kreditima, ili nešto na strani ponude kredita škripi? Otvoreno je pitanje jesmo li ili nismo u trajnom kreditnom lomu?” – retorički pita Šonje
Martina Dalić kritizirala je pak ideju spore fiskalne prilagodbe koje se u svom radu dotaknuo Hrvoje Šimović sa ZŠEM-a. Šimović je istaknuo da bi pozitivan šok na strani kapitalnih rashoda utjecao na rast BDP-a, a upravo ti rashodi padaju zadnjih šest godina, istiskuju ih kamatne obveze.
- Smanjenje poreza također bi pozitivno utjecalo na BDP, ali otvorilo bi se pitanje financiranja. Naš je porezni sustav regresivan, oni koji imaju relativno manje, plaćaju više. Usto, monetarni sustav odlikuju visoke kamatne stope; oni koji nemaju, dižu skupe kredite i plaćaju visoke kamate, recimo za veš mašine... – kaže Šimović te dodaje da fiskalna štednja radi kratkoročnih učinaka dugoročno šteti. Predlaže da se dinamika i vrijeme fiskalne prilagodbe promijeni, povećaju proračunski rashodi s najvećim doprinosom rastu BDP-a, a smanje rashodi koji dugoročno negativno utječu na BDP. S njim se baš ne slaže bivša ministrica financija Dalić koja upozorava da takva teza otvara sva prava pitanja vezana uz fiskalnu politiku: probleme procikličkog karaktera fiskalne politike i održivosti deficita i duga.
- Možda biste propitali svoj stav da razinu državne potrošnje ne bi trebalo smanjivati, ako biste u istraživanje uključili nekeynesijanske teorije. Državni kapitalni izdaci imaju utjecaja na rast BDP-a, no u određenim ekonomskim okolnostima možda su im negativni utjecaji na konsolidaciju veći od doprinosa koji mogu dati na rast BDP-a. Imate li u stvari vremena i koliko je vrijeme potrebno da se to provede te može li Hrvatska dopustiti to postupno mijenjanje? – upitala je Dalić.
>>'U oprost dugova ne ulaze oni koji igraju nepošteno'
>>HUB proziva Vladu zbog visokog deficita i dugaž
>>HUB: Nije bilo nikakvih pritisaka ni pokušaja lobiranja banaka
