Potrebu za poticanjem suradnje između visokog obrazovanja i gospodarstva, odnosno tržišta rada, Europska unija je prepoznala kao jedan od ključnih doprinosa realizaciji strategije „Europe 2020.“.
Zbog toga je 2008. pokrenula inicijativu University-Busines Forum, čiji je cilj poticati institucionalnu suradnju ovih dvaju sektora. Hrvatska je po prvi put ugostila tematsku konferenciju University-Business Foruma, koja je 19. i 20. listopada održana na otoku Visu, u organizaciji Europske komisije i Veleučilišta VERN. Podršku konferenciji dala je i Hrvatska udruga poslodavaca, a koja je ideja samoga skupa i njezina multidisciplinarna dimenzija te na koje je načine moguće unaprijediti suradnju između obrazovanja i tržišta rada, objasnila je jedna od sudionica konferencije, Nataša Novaković, HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale.
Forum se po prvi puta održava u Hrvatskoj i u fokus stavlja zapošljivost, ali i samozapošljivost studenata. Kako i kojim konkretnim mjerama motivirati sve dekane naših sveučilišta u poticanju poduzetništva, odnosno ohrabrivanju studenata da sami pokrenu poslove?
Društvena odgovornost visokoobrazovnih institucija, pa tako i dekana podrazumijeva i njihovu dužnost da obrazuju mlade ljude koji su zapošljivi na tržištu rada. Društvena uloga koju visokoobrazovne institucije imaju, a uzimajući u obzir i vrlo izazovnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, implicira da su znanja i vještine koje omogućuju samozapošljavanje nužne. Razvoj tih vještina mladima omogućava da se ohrabre i krenu u poduzetničke vode, a to ujedno kreira i nova radna mjesta, koja su nam silno potrebna.
Nažalost suradnja između gospodarstva i obrazovnih institucija nije dovoljno razvijena niti na nacionalnoj razini, a niti na regionalnim razinama. Općenito možemo reći da je stav cjelokupnog društva prema poduzetnicima negativan, pa nije niti čudo da mladi ljudi nisu spremni sami otvarati poduzeća. Usto, u Hrvatskoj je zbog osuđujuće okoline još uvijek jako prisutan strah od
neuspjeha, a takvu je kulturu teško mijenjati. I tu se upravo očitava uloga visokoobrazovnih institucija, koje bi trebale više promovirati poduzetničku kulturu tijekom tog formativnog razdoblja kod mladih. Jednako tako, bliska suradnja gospodarstva i obrazovanja na svim razinama, sigurno bi potaknula promjenu percepcije prema poduzetništvu te ohrabrila mlade na samoostvarenje kroz poduzetništvo.
Kojim se sve alatima može poticati takve promjene, a moguće ih je integrirati u obrazovne modele?
Programski okvir University-Business Foruma na Visu bio je između ostalog baziran i na dualnom obrazovanju, učenju uz rad, usklađivanju binarnog sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada i obrazovanju za poduzetništvo. U svim je ovim područjima moguće pronaći model koji će se uspješno integrirati u obrazovne modele i doprinositi stjecanju znanja i vještina koje su
tražene među poslodavcima. Jedan od najčešće spominjanih, ali istovremeno i najzapostavljenijih je studentska praksa, po mogućnosti obavezna, jer je to apsolutno jedan od najvažnijih alata za obrazovanje u skladu s potrebama tržišta rada.
Rezultati istraživanja o suradnji gospodarstva i obrazovnih institucija, koje je HUP u 2016. proveo zajedno s Veleučilištem VERN’ pokazali su da je suradnja ova dva sektora vrlo slaba, a uglavnom je koncentrirana na studentske prakse, koje su pritom vrlo nesistematski riješene te se odvijaju sporadično. Upravo iz tog razloga HUP je zajedno s Europskom bankom za obnovu i
razvoj pokrenuo „Inicijativu privatnog sektora za mlade (PSYI)”, koja je u samo godinu dana uspjela uključiti 137 poslodavaca, koji su studentima ponudili 600 praksi, a pridružilo nam se i 40 obrazovnih institucija te 40 uspješnih žena poduzetnica, koje su se pridružile mentorskom programu. I to je jedan od alata kojima nastojimo poticati promjene te podržati modernizaciju visokog obrazovanja i ojačati suradnju između akademske zajednice i gospodarstva, na način da izgradimo platformu za kvalitetnu inkluziju mladih na tržište rada kroz kvalitetne prakse.
U svom izlaganju na Visu na temu dualnog obrazovanja, profesor Roland Larek s njemačkog Veleučilišta Wismar je naveo tri ključne pretpostavke za razvoj dualnog obrazovanja, koje su sigurno primjenjive i u Hrvatskoj: volja poslodavaca da ulažu u buduće kadrove, usklađenost akademskog kalendara s mogućnošću prakse kod poslodavaca te poticajni zakonski okvir.
Znači i gospodarstvenici svojim aktivnostima mogu utjecati na kreiranje svijesti o poduzetništvu na fakultetima?
Prema istraživanju koje sam spomenula vidljivo je da je suradnja između akademskog i poslovnog sektora uglavnom koncentrirana oko studentskih praksi, gostujućih predavanja te organizacije raznih sajmova. Međutim to svakako nije dovoljno, a pri tome treba naglasiti i da je suradnja najslabije razvijena u području inovacija i istraživanja. Jedan od razloga loše suradnje
jest i nedostatak angažiranosti aktera iz akademskog i poslovnog sektora, koji bi suradnju realizirali. Ni kod gospodarskih, ni kod akademskih institucija nema motivirajućih mehanizama.
U drugim državama EU, a da ne govorimo o ostatku svijeta, postoje cijeli odjeli na fakultetima koji se bave isključivo razvojem suradnje s gospodarstvom, dok kod poslodavaca postoje djelatnici odgovorni za suradnju s visokoobrazovnim institucijama. Nekoliko takvih primjera iz SAD-a i Velike Britanije, prezentirali su i strani stručnjaci na forumu na Visu.
Stručnjake kojih profila je okupio forum na Visu te koje su bile radne teme panela i radionica?
Na panel diskusijama i radionicama sudjelovali su rektori sveučilišta u Rijeci i Splitu, predstavnici VERN-a, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatske udruge poslodavaca, EURASHE – Europske udruge visokih učilišta, stručnjaci za obrazovanje, gospodarstvo i tržište rada, predstavnici državnih agencija, uspješnih tvrtki i sveučilišta te studenti iz Njemačke, Grčke, Francuske, Nizozemske, Belgije, SAD-a, Slovačke, Irske i Hrvatske. Tijekom dva dana konferencije diskutiralo se u okviru 3 panela, 5 radionica i drugih sesija i to o sljedećim temama: usklađenosti binarnih obrazovnih sustava s potrebama tržišta
rada, dualnim studijima, socijalnom poduzetništvu, mjerenju zapošljivosti studenata, održivosti poduzetničkih projekata na visokoobrazovnim institucijama, trendovima akademsko-poslovne suradnje, itd.
Budući da je tema foruma na Visu bila „Learning by earning – first steps to (self)employment“, koji su generalni zaključci – može li se zaista učiti kroz rad i jesu li to najbolji prvi koraci prema uspješnoj integraciji na tržište rada?
HUP kroz svoje inicijative i projekte promovira koncepte učenja kroz rad, mentorstva i studentskog pripravništva, odnosno prakse, kako u domaćem tako i u međunarodnom okruženju. Budući da u segmentu poticanja mladih na stjecanje primjenjivih znanja i vještina te njihovu zapošljivost, dijelimo jednaki osjećaj društvene odgovornosti kao i VERN, naša suradnja na ovoj konferenciji bila je prirodni nastavak projekta OBRAD na kojem smo surađivali prošle godine. Prezentirana iskustva i savjeti stručnjaka s visokih učilišta i institucija iz devet različitih zemalja, ali i samih domaćih i stranih studenata, koji su u međunarodnom okruženju upoznali modele studentske prakse, pripravništva i mentorstva, jasno ukazuju da se obrazovni sustav mora početi
temeljiti na učenju uz rad, bilo kroz rad u poslovnim organizacijama ili suradnju studenata s predstavnicima tvrtki na fakultetima.
Zatim na uvođenju obavezne studentske prakse te uključivanju u programe međunarodne mobilnosti, uključivanju poslovnih mentora u nastavne procese, ali i većoj odgovornosti fakulteta prema korisnicima svojih usluga, dakle studentima, čiju zapošljivost moraju početi sustavno pratiti kako bi na vrijeme korigirali svoje obrazovne programe i imali povratnu informaciju o uspješnosti studijskih programa. Vjerujem da bi i poslodavci pozdravili takvu inicijativu i da bi ona doprinijela širenju naše međusektorske suradnje.
