Turističke zajednice kakve je prije dva desetljeća osmislio i ustrojio dugogodišnji direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić, uskoro će doživjeti temeljit redizajn. Prekrajanje će biti sveobuhvatno, pripremaju se izmjene čak tri zakona: o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i članarinama turističkih zajednica.
Ključ je destinacija
Pravac promjena je poznat, no u Ministarstvu turizma do 22. ovog mjeseca primaju i primjedbe, sugestije svih zainteresiranih za budući ustroj TZ-a.
– Vrijeme je za promjene, a ključna riječ svih novina je destinacijski menadžment, pri čemu ponajprije želimo ojačati razvoj destinacija na regionalnoj razini – najavljuje ministar turizma Darko Lorencin, koji kaže i da je sustav turističkih zajednica protekle 23 godine dao golem doprinos razvoju našeg turizma.
Zamišljeno je da većina od tristotinjak postojećih turističkih zajednica preraste u destinacijske menadžment-organizacije (DMO). No, otoci, recimo, više neće moći imati po dvije-tri turističke zajednice nego, umjesto toga, jednu destinacijsku menadžment-organizaciju. U destinacijsku menadžment-organizaciju prerast će i županijske turističke zajednice na kontinentu, a plan je oformiti deset novih, regionalnih DMO-a.
Vrijeme je za promjene, a ključna riječ svih novina je destinacijski menadžment, pri čemu ponajprije želimo ojačati razvoj destinacija na regionalnoj razini
ministar turizma
Te nove, regionalne menadžment-organizacije dobili bi Zagreb, Središnja Hrvatska, Slavonija, Istra, Kvarner, Lika – Karlovac, Dalmacija – Zadar, Dalmacija – Šibenik, Dalmacija – Split i Dubrovnik. Male turističke zajednice, s prihodima nedostatnim za samostalno funkcioniranje, gase se, a zaposlenici će nastaviti raditi turističke poslove niže razine u turističkim društvima ili informativnim centrima.
Razvoj novih proizvoda
Posao Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice pak suzio bi se ponajprije na marketing i strateško planiranje te promidžbu i brigu o brandu. Na razini će se regija, kako je zamišljeno, također strateški planirati, baviti marketingom, provoditi istraživanja... a moguće je i udruživanje DMO-a koji bi onda zajednički tiskali promidžbene materijale, nastupali na sajmovima i sl.
Destinacijske menadžment-organizacije trebale bi snažnije povezati predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora na lokalnoj razini. Toj razini sustava u zadatak bi palo i razvijanje novih turističkih proizvoda, kako bi domaći turizam postao atraktivniji i sadržajniji. I to naročito izvan sezone. S najviše novca, s izuzetkom Glavnog ureda, raspolagat će regionalne menadžment-organizacije.
Zašto destinacija a ne odredište? Zašto menađment, a ne upravljanje? Zašto nam zakone donose oni koji ne znaju koristiti službeni jezik RH? Zašto Hvar i Brač ne spadaju u neku od dalmatinskih (nabrojali ste ih 4) Organizacija za upravljanje odredištem?em? Zašto Krk ne spada u neku Organizaciju kojoj geografski pripada? Nadam se da niste pripremu ovako lošeg prijedloga platili novcem poreznih obveznika nekim tuđincima npr. expertima (a ne stručnjacima) koji su još koristili usluge skupih konzultanata (a ne savjetnika).