Jan Jilek predsjednik je hrvatskog ogranka Interactive Advertising Burreaua – IAB i član organizacijskog odbora nacionalnog festivala oglašavanja IdejaX što će se 11. i 12. svibnja 2012. održati u Umagu.
Mogu li se hrvatske online-kampanje mjeriti sa svjetskima?
Neke da. Prošle godine imali smo među radovima kampanju koja je napravljena u Hrvatskoj i nakon toga ju je klijent otkupio te pokrenuo u cijeloj CEE regiji. Dakle, i kod nas se proizvode dobre online-kampanje, ali puno smo manje tržište, puno manje se ulaže u internetsko oglašavanje u odnosu na razvijenije zemlje. Vjerujemo da će se to promijeniti. Imamo i kvalitetne ljude s dovoljno znanja da proizvodu kvalitetne online-kampanje, samo im je potrebno pružiti više slobode i vjerovati u njihovo znanje.
Imaju li hrvatski kreativci dovoljno resursa za vrhunske online-kampanje?
Imamo kvalitetnog kadra koji ima znanja da napravi kvalitetnu online-kampanju. Resursa uvijek nedostaje, posebno u kriznim vremenima i zato neke stvari ne mogu zablistati onako kako su zamišljene. Ali kod nas je također problem što nema dovoljno “platformi” na kojima bi ih mogli raditi, odnosno malo smo tržište, s relativno malim ulaganjem u online-oglašavanje pa uspijevaju samo projekti koji prikupe kritičnu masu korisnika, koja je u našem slučaju prilično visoka. Recimo da se sa 1,000.000 korisnika može solidno zarađivati, ulagati u ljude i razvoj. Kod nas još nema niti jednog portala koji mjesečno posjeti toliko ljudi. Veće brojke omogućuju lakšu egzistenciju, više ulaganja u razvoj, dovoljno interesantnih platformi koje mogu “nositi” oglase i komunicirati s korisnicima. A to onda omogućava kreativcima više mogućnosti. Kada razmišljamo o sličnim platformama i njihovu razvoju moramo razmišljati o drukčijim poslovnim modelima nego što se koriste na razvijenijim tržištima jer naši poslovni modeli moraju raditi s puno manjim proračunima.
Kakvo je stanje specijaliziranih digitalnih agencija na hrvatskom tržištu?
Ima ih i rade dobar posao, ali nisam siguran da mogu tvrditi kako one trenutačno doživljavaju ekspanziju. Da je normalna situacija u zemlji, vjerojatno bi, ali ni online-tržište nije zaobišla kriza u zemlji.
Nedavno ste pokrenuli studentski natječaj IdejaXica. Zašto? I tko se sve može na njega prijaviti?
Budućnost marketinške industrije u zemlji ovisi o mladim snagama koje će tek doći na tržište. Želja nam je da te mlade snage zainteresiramo, educiramo te potaknemo na razmišljanje da vide kako im posao može izgledati nakon što završe fakultet. Želimo u njima probuditi kreativnost i inovativnost, s obzirom na to da opstanak naše industrije ovisi o tome. Želimo izdvojiti najbolje i napraviti od njih primjere ostalima. Na natječaj pozvani su svi studenti bez obzira na fakultet, u jednom timu studenti ne moraju biti s istog fakulteta, mogu biti multidisciplinarni.
Koliko je online-oglašavanje u Hrvatskoj raslo u prošlih godinu dana?
Još nismo prikupili točne brojke, ali možemo reći da je tržište internetskog oglašavanja u 2011. raslo, banner-oglašavanje više od 10%, a ostali oblici možda i više što je za situaciju u kojoj se nalazimo iznimno dobro.
Mogu li društvene mreže u budućnosti postati bitniji generatori prihoda marketinškim agencijama?
Sigurno mogu, klijenti sve više traže kvalitetnu prisutnost na društvenim mrežama, a specijalizirane agencije na društvenim mrežama klijentima mogu osim zakupa oglasnog prostora ponuditi i brojne druge usluge poput community managementa, odnosno vođenja profila, izrade aplikacija za Facebook... Spektar usluga je širok, a time i mogućnosti generiranja prihoda. Društvene mreže neće nestati, tako da vjerujem da će zahtjevi klijenata za marketingom na društvenim mrežama rasti, a rast će i oglasne mogućnosti.
Jesu li domaće tvrtke spremne ulagati u online-oglašavanje i edukaciju kadra za upravljanje sadržajem na društvenim mrežama?
Broj tvrtki koje ulažu u internet oglašavanje raste, ali još u puno manjem postotku nego u razvijenijim zemljama. Premalo je onih koji ulažu u edukaciju svojih zaposlenika na području internetskog oglašavanja. Ako ulažete u internetsko oglašavanje 1000 kuna mjesečno, onda vjerojatno nećete uložiti u edukaciju zaposlenika o internetskom oglašavanju ili upravljanju sadržajem na društvenim mrežama 10.000 kuna. No ako ulažete u internetsko oglašavanje 100.000 kuna godišnje, onda vam je puno bitnije da znate da je tih 100.000 kuna kvalitetno potrošeno i vjerojatnije ćete uložiti u edukaciju ljudi koji trebaju “pametno trošiti” taj novac.
Može li se u Hrvatskoj očekivati kontrola i oštrije sankcioniranje povreda autorskih prava na Internetu?
Kako se u Hrvatskoj prevode i prepisuju zakoni i direktive EU bez obzira na lokalne specifičnosti te se pristaje na sve europske zahtjeve, ne bi se začudio da se u naše zakone unesu najstroži oblici tih zakona, a s time i sve što oni nose.
Koje mogućnosti digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj još nisu dovoljno iskorištene?
Mnoge mogućnosti kao što je videooglašavanja na internetu, mobilno oglašavanje, izrada mobilnih aplikacija i brojne druge. Ali ograničavanje resursa ograničava i iskoristivost mogućnosti. Ulaganja u neke od tih mogućnosti sigurno bi vratila više nego ulaganja u neke od stvari u koje se trenutačno ulaže, ali mi smo narod koji se teško odlučuje na rizik.
