Demografski problem prisutan je u velikom broju zemalja, no kod nas je, izgleda, izraženiji?
Imamo lošu ekonomiju i lošu demografsku sliku i nema nam spasa ni uz jedan mirovinski sustav. Osim starenja stanovništva, a taj problem imaju i ostale zemlje, mi imamo i problem iseljavanja stanovništva te lošu ekonomiju. Stoga imamo i sve manji broj aktivnog radnog stanovništva. Mađarska, primjerice, ima staro stanovništvo, ali bolju ekonomiju i nema iseljavanja. Ista je situacija i u Sloveniji.
Utjecaj na proračun
Bi li onda trebalo nešto mijenjati u mirovinskom sustavu?
Vrlo vjerojatno će se ići na privremeno zamrzavanje imovine u II. stupu ili čak na smanjenje stope doprinosa koji se izdvaja u II. stup. Dakle, posve drugačija politika od one koja se najavljuje već dulje, a to je povećanje stope doprinosa za II. stup. Mirovinska je reforma bila dobra ideja, ali uz ovakvu ekonomiju i demografska kretanja, ona je neodrživa. Za mirovine se godišnje iz proračuna izdvaja nešto više od 30 milijardi kuna, i taj će iznos ostati, ali problem je prihodna strana jer se doprinosi za mirovine zbog nezaposlenosti ne pune.
Dio mirovine iz II. stupa već je povučen?
Da, u dvije godine to će biti iznos od pet milijardi kuna koji je povučen za vojsku i policiju; tog novca nema, a prava im ostaju.
Nerazmjer, naravno, utječe na proračun?
Da, jer deficit raste, isto kao i javni dug. Iako se nama ionako već javne financije raspadaju. Do kraja ove godine deficit će biti šest posto BDP-a, a javni dug će rasti prema 90 posto BDP-a. Mi iza Grčke imamo najveću premiju rizika. Pa iako sada imamo povoljno zaduživanje zbog mjere ECB-a, ipak je ta kamatna stopa još uvijek veća od ostalih zemalja EU, čak do tri postotna boda. Pitanje je što će biti kad te kamate više ne budu niske.
Jačati i treći stup
S obzirom na rejting, ni naše obveznice nemaju veliku vrijednost, a upravo je njima najviše izložen II. stup?
Da, 73 posto imovine mirovinski fondovi drže u obveznicama. Sa sredstvima iz II. stupa za deset godina bit ćete socijalni slučaj s obzirom na isprekidan rad, odnosno nezaposlenost. Kako se situacija, ni demografska ni ekonomska, neće popravljati, možda bi trebalo ići prema jačanju izdvajanja novca u III. stup, dakle volonterski.
Možda da fondovi više ulažu u rizične papire?
Možda, ali država, kada zatreba novac, računa na mirovinske fondove.
Bi li rješenje bilo i povećanje godina za ulazak u mirovinu, pa da ima više zaposlenih?
To neke zemlje primjenjuju. Što znači da ostaje malo godina za mirovinu.
>> Lovrinčević: Zamrzavanje tečaja franka stavlja dužnike u neustavan položaj
A tko si ti da upravljaš i govoriš što s tuđom imovinom????!!!!