Slobodnim padom industrijske proizvodnje od 4,9 posto u srpnju, a u odnosu na lipanj, Hrvatska je zasjela na nepopularnu ljestvicu druge najgore zemlje u Europskoj uniji nakon Malte. Puno više brine činjenica da je u sedam mjeseci godine industrijska proizvodnja narasla svega 0,2 posto, što pokazuje stagnaciju.
Nijedan sektor osim duhanskih proizvoda nije pokazao osjetan rast aktivnosti, a ukupni rezultat 2018. godine popravljen je zbog vremenskih prilika koje su rezultirale većom proizvodnjom električne energije. Na konstantni pad proizvodnje plina ne reagiramo, a stručnjaci već godinama upozoravaju na to da nam zbog nedostatka ulaganja u nove bušotine i dotrajalosti starih prijeti energetska ovisnost.
Brodogradnja u minusu 36%
Koliko je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj fragilna pokazuje i činjenica da je statistika ukupne industrije srušena krizom u Uljaniku. Brodogradnja je doživjela najveći pad po djelatnostima od čak 36 posto u prvih sedam mjeseci godine, a ako se ne pokrene rad na brodovima, što je na dugom štapu, pokazatelji će biti ozbiljno narušeni. Zanimljivo je vidjeti i da se u sedam mjeseci bilježi tek 2,7 posto rasta proizvodnje hrane, a pad proizvodnje pića iako je riječ o razdoblju godine u kojem se već trebala proizvesti količina potrebna da zadovolji potražnju brojnih turista. Uvoz je očito odradio svoje pa turizam ni ove godine nije stimulirao industriju.
Lani bilježili slabi rast
Farmacija standardno raste pa bi se moglo zaključiti da je to jedan od rijetkih sektora u Hrvatskoj koji preživljavaju unatoč nestimulativnim okolnostima, a vjerojatno zahvaljujući visokoj profitabilnosti poslovanja. Lani je u istom periodu godine industrija rasla po stopi od 2,4 posto, a u odnosu na lipanj u srpnju je proizvodnja pala za 1,1 posto. Tada smo upozoravali da je rast preslab te da Hrvatska hita u smjeru deindustrijalizacije.
Ali zato je broj uhljeba i branitelja i desničara u konstatntnom usponu.