Godišnji rast potrošačkih cijena u veljači je premašio šest posto te je u ovom posljednjem valu hrvatskih 6,3 posto godišnje inflacije prvi put premašilo stopu inflacije u eurozoni od 5,8 posto. Hrana ovog puta nije bila ta koja je najviše gurnula inflaciju na najvišu razinu od 2008. godine, već troškovi energije, odnosno prijevoza te cijene odjeće i obuće (stigla je nova sezonska roba nakon isteka rasprodaja) i sve ostalo vezano uz redovito održavanje kućanstva, pokućstvo, opremu za kuću... Inflacija je jednim dijelom prešla i u psihološku zonu tako da svi koji to mogu love zalet i povećavaju cijene “zlu ne trebalo”.
Neizvjesnost i nervoza
Novi veliki cjenovni udar energenata, prije svega goriva, dogodio se u ožujku, a od travnja stiže povećanje cijena struje i plina. Europska središnja banka procijenila je nedavno da bi godišnja stopa inflacije u eurozoni ove godine mogla biti lagano iznad pet posto, sličnih procjena nema za Hrvatsku, no sudeći po kretanju cijena posljednjih tjedana, ali i očekivanoj zamjeni valuta, domaća inflacija može biti samo veća. Veći dio Europe bori se s poskupljenjima goriva koje je u državama koje još nisu krenule na smanjenje poreza oko dva eura po litri, tu je i plin koji je drugdje poskupio znatno više nego u Hrvatskoj što se, naravno, ugrađuje u cijene sirovina, repromaterijala i uvozne robe.
I prije rata u Ukrajini rastuće cijene energenata usporile su oporavak Europe i industrijsku proizvodnju – koja je, na primjer, u siječnju pala nešto jače od jedan posto, za razliku od Amerike koja je imala godišnju stopu rasta industrije oko 4 posto. U siječnju je hrvatska industrija porasla 3,5 posto, no bilo bi previše naivno očekivati da će se pozitivne stope rasta zadržati i dalje ne dođe li do smirivanja u Ukrajini.
Prve su procjene gospodarskog rasta u ovoj godini još uvijek optimistične te se naveliko kalkulira s pozitivnim stopama rasta, koje bi u eurozoni mogle biti nešto niže od četiri posto. No nervoza koja vlada na svim stranama svijetu pokazuje da malo tko vjeruje u to. Europljani nisu navikli živjeti s inflacijom tako da su cijene benzina od dva eura, snažno povećanje režijskih troškova i općenito problemi s opskrbom stvorili veliku nesigurnost koja se polako prelijeva i na svakodnevni život. Uz energente u fokus sve više dolazi i hrana, dobrim dijelom jer se zapad Europe hranio žitaricama iz Ukrajine i Rusije. Umjetna su gnojiva zbog plina poskupjela nekoliko puta, a povrh toga veći dio Europe imao je jednu od najsušnijih zima i proljeće – što će sve utjecati na ovogodišnju sjetvu i urod poljoprivrednih kultura.
Šefica Europske središnje banke Christine Lagarde navela je da će njihovi daljnji koraci ovisiti o podacima s terena. Središnja banka zasad ima nekoliko scenarija, od povoljnog u kojemu se očekuje rast nešto niži od četiri posto do nepovoljnih u kojemu bi “rast mogao biti značajno prigušen, a inflacija u bliskoj budućnosti znatno viša”.
– Međutim, u svim scenarijima i dalje se očekuje da će se inflacija progresivno smanjivati i smiriti na razinama oko naših ciljanih dva posto inflacije u 2024. godini – kazala je Lagarde, čije će odluke biti iznimno bitne i za Hrvatsku ako početkom iduće godine uđemo u eurozonu.
Hrvatska Vlada je i prije ruskog napada na Ukrajinu pokrenula smanjenje PDV-a na hranu i ograničenje rasta energenata. Plin će za građanstvo poskupjeti od 10 do 23 posto, ovisno o opskrbljivaču, u Zagrebu 15 posto. Da nije bilo Vladinih mjera, poskupljenje bi bilo 77 posto. Struja će iz istog razloga poskupjeti desetak posto, no poduzetnici nisu bili te sreće jer im i struja i plin poskupljuju od sredine prošle godine pa se taj trošak sada prelijeva i na potrošačke cijene.
Proračun u svemu ovome dobro stoji jer je rast cijena toliko velik da se anulira učinak smanjenja stope PDV-a. Vladin paket poreznog rasterećenja, direktnih subvencija i socijalnih transfera težak je oko pet milijardi kuna.
– Mi bismo voljeli da to bude dovoljno. Ali ako razvoj događanja bude sugerirao da neće, sukladno tome prilagodit ćemo mjere. Pratimo razvoj događanja i, bude li nužno, ponovno ćemo reagirati. Bojimo se da još ne možemo reći da će se stvari početi smirivati. Bit ćemo na oprezu kao i za vrijeme korone i prilagođavati se – rekao je ovih dana ministar financija Zdravko Marić.
Pritisak energije i obrane
Marić kaže da snižavanje PDV-a na pogonska goriva u ovom trenutku nije tema jer je PDV najvažniji državni prihod kojim se mora financirati redovne troškove: mirovine, zdravstveni sustav, plaće...
Hrvatska će u kratkoročnom razdoblju i dalje trebati vrlo umješno voditi makroekonomsku politiku u okolnostima povećanih nesigurnosti u svijetu.
Sukob u Ukrajini zasjenjuje inače dobre gospodarske izglede Hrvatske, naveo je ovih dana MMF u svojim redovitim godišnjim konzultacijama. Dobri su izgledi dijelom povezani i s izdašnim sredstvima iz fondova EU koja su dodijeljena za oporavak od nedavnih potresa, ostvarivanje zelene tranzicije i digitalne transformacije u postpandemijskom razdoblju. MMF smatra da će se sve europske zemlje suočiti i s pojačanim proračunskim pritiskom zbog najavljene veće potrošnje za energetsku sigurnost i obranu.
Inače, u veljači je godišnja stopa inflacije u Sloveniji bila 7 posto, Slovačkoj 8,2 posto, Italiji 6,2 posto, Austriji i Njemačkoj 5,5 posto, baltičkim zemljama više od 12 posto, a znatno ispod prosjeka bila je Francuska – 4,1 posto, naime ona je zbog velikog udjela nuklearne energije bila manje ovisna o uvoznim cijenama plina.
A je, deca, a kaj ste vi ste mislili da vas namještena pandemija i namješteni američki izbori neće opaliti po novčanicima, a skoro i po glavama (dron)? E pa, krivo ste mislili! 🤡