U godinu dana zaduženost građana smanjila se za 3,5 milijardi kuna. Građani su se uglavnom podijelili u dvije skupine – prvu čini deset posto dužnika koji su prestali vraćati kredite te se bore s ovrhama i preživljavanjem, dok se ostali klone novih zaduženja i sretni su da mogu vraćati postojećih 118 milijardi kuna kredita.
Diktat krize
Trenutačno se ovrhom nad novčanim sredstvima građana naplaćuje 10 milijardi kuna kredita. Ta se slika neće promijeniti ni nakon 1. srpnja jer će pravila zaduživanja prije svega diktirati kriza i zaposlenost, a onda i banke. Stambeni su krediti u eurozoni gotovo dvostruko jeftiniji nego u Hrvatskoj. Prema podacima iz veljače 2013., eurozona odobrava stambene kredite uz 2,86% kamata, potrošačke uz 6,03, a dopuštene minuse uz 7,9% kamate. U veljači su se u Hrvatskoj rijetki stambeni krediti odobravali uz 5,32% kamate, potrošački su bili 8,42, a ulasci u minus 11,55 posto. Stari su krediti, posebno stambeni, bitno skuplji, najčešće između 6 i 7 posto. No, ulaskom u EU Hrvati neće dobiti priliku da stari skupi kredit zamijene novim neke banke iz Luksemburga uz kamatu od 1,96 posto. Štoviše, ne postoji ni mogućnost da kredit uzet u poslovnici Erste banke u Rijeci za 6,75% zamijene kreditom Erste banke u Grazu za 2,39 posto. Banke su sve učinile da svijet postan globalno selo, no kad je njihov posao u pitanju – oni su svoje "selo" omeđili tako što su kreditiranje građana vezali uz boravak i zaposlenje.
– Poduzeća će se moći financirati na europskom financijskom tržištu, ali kućanstva se ne financiraju prekogranično. Kod građana kao klijenata banke presudan je porezni status. To znači da se građani u pravilu financiraju u zemljama u kojima ostvaruju dohotke i plaćaju poreze – objašnjava Damir Novotny, privatni konzultant.
Hrvati će se moći zadužiti u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji samo ako tamo trajno žive, zaposleni su i plaćaju poreze. Tko živi i radi u Splitu, Osijeku, Zagrebu ili Vukovaru prva adresa za kredit banka mu je preko koje prima plaću. Na papiru i u propisima, svi su novčani tijekovi u Hrvatskoj liberalizirani pa ne postoje nikakve prepreke za otvaranje računa u inozemstvu i uzimanje kredita, neki se uspiju i zadužiti, no to su pojedinačni slučajevi gdje su krediti pokriveni štednjom, policama osiguranja, nekretninama u tim zemljama. Tako će bez okolišanja glasnogovornica Deutsche banke, na pitanje o kreditu, odgovoriti da prema svim građanima zemalja EU imaju jednak tretman. No, kad se ta jednakost počne testirati, pokušaj zaduženja pada već na prvoj stepenici – boravku, radnoj vizi ili zaposlenju.
Cijena rizika
Domaći bankari tvrde da nisu jedini koji utječu na iznos kamate. Tako Božo Prka u intervjuu za Glas Slavonije kaže da će Hrvatska izjednačiti svoje kamatne stope s europskima kada se izjednači i rizik države.
– Kod nas postoji predrasuda da EU ima homogene kamatne stope, no one proizlaze iz stupnja rizičnosti pojedinih zemalja. Hrvatski se rizik zna, znaju se i kamatne stope koje banke za štedne uloge plaćaju svojim građanima, a one su čak četiri do pet puta više nego što ih plaćaju banke u Njemačkoj ili Francuskoj – kazao je Prka.
>>Ne otplaćuje se svaki 11. stambeni kredit. Bankrotiralo 9% građana
