Jedinstvena europska obveznica – jeftinije zaduživanje za mnoge zemlje i ušteda od 8,5 milijardi eura godišnje u proračunima koje se mogu potrošiti na investicije i stvaranje radnih mjesta. Hrvatska bi takvom inicijativom uštedjela nekoliko milijardi kuna godišnje, što je dovoljno za smanjenje PDV-a.
U poticanje potrošnje građana uložiti 650 milijardi eura u sklopu ECB-ove politike jeftinog kreditiranja – svako kućanstvo Europske unije dobilo bi 5000 eura jeftinog kredita. Uz niži porez na dohodak oslobodilo bi se 200 milijardi eura nove potrošnje godišnje.
Paneuropski standard naknade za nezaposlenost mogao bi povećati investicije za 40 do 60 milijardi eura godišnje na temelju povećane potražnje koju bi kreirali ljudi s više novca za trošenje.
Uz to uvesti sustav fleksigurnosti kakav uspješno primjenjuje Danska.
Kad bi se na cijelu Europu primijenio sustav financiranja malog i srednjeg poduzetništva iz Njemačke, taj dio gospodarstva, koji nosi više od pola zaposlenosti cijele Europe, dobio bi i do 23 milijarde eura godišnje financiranja po povoljnim uvjetima.
Europa može rasti po stopi od dva do tri posto BDP-a godišnje u idućih 10 godina, plasirati 500 milijuna eura novih investicija godišnje i otvoriti 20 milijuna novih radnih mjesta ako primijeni kombinaciju reformi sustava i poticanja investicija, tvrdi ugledni McKinsey Global Institute u svojoj novoj studiji o rastu Europe. Cilj je dvostruko brži rast od onoga koji predviđa Europska komisija, a njihovi znanstvenici, koji čine jedan od najutjecajnijih think-thankova cijelog svijeta, tvrde da je to moguće uz primjenu zajedničke politike na području socijalne politike, oporezivanja dohotka te primjene dobrih rješenja, koje su već donijele pojedine zemlje, na cijelu EU. Europske zemlje vodeće su u području socijalne stabilnosti, pristupa obrazovanju i zdravstvu u svijetu, a ne treba zaboraviti ni da od 500 najvećih tvrtki u svijetu 142 imaju sjedište u Europi.
Radili bi dulje
Tri su područja i jedanaest mjera na kojima treba raditi da bi se postigao jači rast i iskorak, a u McKinseyu ističu da je idućih nekoliko godina presudno i da će pokazati ima li Europa snage za iskorak ili će nepovratno zaostati za ostalim ekonomijama. Kao argument za svoje tvrdnje da Europa može naprijed uzimaju rezultat istraživanja provedenog 2014. na šesnaest tisuća ispitanika po kojem je više od 90 posto Europljana spremno raditi 1,8 sati dulje tjedno da bi zadržali visok standard. To je prosjek koji varira od pola sata rada sve do 2,7 dodatnih sati. Proizvodnja i potrošnja Europe još su uvijek 15 posto niže nego 2008., godišnja ulaganja tvrtki su za 250 milijuna eura niža nego prije krize unatoč novcu. Na računima 500 najvećih europskih tvrtki leži 800 milijardi eura gotovine. Zato je prije svega potrebno potaknuti potrošnju građana. Mjere koje predlažu konzultanti zahtijevaju puno dogovora, ali donijele bi svima stabilan oporavak koji garantira blagostanje.
Jedinstvena socijalna naknada za nezaposlene i vaučer krediti za poticanje potrošnje građana najkontroverznije su ideje. Paneuropski standard naknade za nezaposlenost mogao bi povećati investicije za 40 do 60 milijardi eura godišnje na temelju povećane potražnje koju bi kreirali ljudi s više novca za trošenje, uvjereni su u McKinseyu u kojem preporučuju vaučere za kućanstva u sklopu politike ECB-a koji tjera novac prema gospodarstvu. Jeftini kredit od 5000 eura po kućanstvu uz relaksiranje oporezivanja dohotka doveo bi i do 200 milijardi eura nove potrošnje, a to bi u slučaju Hrvatske već bilo osjetno povećanje potrošnje od nekoliko milijardi kuna. U kombinaciji s efikasnijim trošenjem javnog novca i jednostavnijim zaduživanjem države zaista bi bilo prostora za povećanje ulaganja u radna mjesta.
Sijeda ekonomija
U McKinseyu se zalažu za jedinstvenu europsku obveznicu i izračunali su da bi se još 2013., kada su kamate bile skuplje nego danas, na takvu obveznicu plaćala kamata 0,6 posto veća nego njemački bund pa bi se uštedjelo 8,5 milijardi eura godišnje u proračunima, što se može potrošiti na investicije i nova radna mjesta.
Hrvatska bi takvom inicijativom uštedjela nekoliko milijardi kuna godišnje, što je dovoljno za smanjenje PDV-a. Tada bi bilo i novca za povećanje javnih investicija jer, iako Europa troši 26 posto BDP-a na državu, investicije su pale na 0,2 posto BDP-a, a u McKinseyu ističu da je to područje na kojem treba ulagati u stanove i profitabilnu transportnu i telekomunikacijsku infrastrukturu. Tržište rada poseban je problem jer će se radna snaga do 2050. smanjiti za 42 milijuna ljudi. McKinsey nudi kao rješenje kombinaciju 'sijede ekonomije' i uvoza radne snage.
Samo 35 posto poduzetnika tvrdi da dobiva gotovog radnika nakon škole, Europa mora ulagati u kvalitetno školovanje, ali i uvesti 11 milijuna radnika izvan EU do 2025. Privatna kućanstva imaju imovinu od oko 20 bilijuna eura imovine, a 60 posto tog novca u rukama je starijih od 55 godina. Samo jedan posto te imovine donijelo bi rast od 0,3 posto BDP-a pa McKinsey inzistira na iskorištavanju potencijala 'sijede ekonomije' koja se temelji na okretanju prema zdravstvenom sektoru i putovanjima te plasmanu štednje u investicije.
>>BDP najviši od 2008. - 2,8 posto: Dobar izvoz rezultat sad već postojanog rasta industrije
>>Grčić: Hrvatska je definitivno izašla iz krize zahvaljujući ovoj Vladi
rado, ali nemam što trošiti ....