Ubrzani način života i stres utječu na činjenicu da se ljudi povlače iz prirode te oslanjaju na instant-rješenja poput tržnica, trgovačkih centara i vlastitih dobavljača. No, digitalizacija tome doskače. Od sada zahvaljujući digitalizaciji možete imati vlastiti vrt bez obzira gdje se nalazite u Hrvatskoj. Ne, ne morate uzeti lopatu i pripremiti se na sađenje. Vrt o kojem pričamo virtualnog je karaktera. Sve što trebate jest kliknuti mišem i namirnice vam dolaze na vrata. Ako vam sve ovo zvuči nemoguće, ne brinite, tu je Ivan Šarić kojki u najzabavnijem serijalu financijske pismenosti Raiffeisen Future Boost: inovativne priče, donosi priču o upravo takvom vrtu - Grunteku.
A što je uopće Gruntek i kakve veze ima vrtlarenje s financijama? Puno više nego što se na prvu čini. Za početak, važno je znati nekoliko osnovnih informacija o Grunteku, koji se smjestio pored Čazme, u malenom mjestu Prokljuvani. Na samo sat vremena lagane vožnje od Zagreba, na 22 hektara zemljišta prostiru se vrtovi budućnosti, ali i piknik zona, prostor za roštiljanje, radionice i edukacije..
- Još dva mjeseca manjkaju nam do pune dvije godine. Prva godina prošla je u start-upu i borbama, te smo bili vidljivi u medijima. Sada, pred drugi rođendan, već smo na čvršćim nogama – rekao je Ivanu Tino Prosenik, osnivač i direktor Grunteka.
Ideja se čini romantičnom, ali u praksi baš i nije
Prosenik kaže da nisu jedini koji su imali ideju o virtualnom vrtu. Mnogo njegovih sugovornika već je razmišljalo o tome, no on je odlučio ideju realizirati.
- Nemam nikakvu financijsku pozadinu u smislu edukacije. Jedino što sam s fakulteta ponio jest želja da se ne bavim poljoprivredom. U početku se ideja činila odličnom, a onda je počela borba – objasnio je Prosenik. Zaključio je slično kao i mnogi drugi uspješni poduzetnici, imati ideju je jako romantično i to je zapravo najugodniji dio osnivanja start-upa, ali kod provođenja svega u realnost počinje ozbiljan posao, počinju komplicirane tablice i tu se tvrtke i pojedinci dijele na one koji pričaju je li nam to trebalo ili drugi pričaju o njima kao uspješnim pričama.
Za realizaciju projekta, kaže Prosenik, treba novac. On ga je imao iz prethodne tvrtke iz koje je prodao udjele. Od toga je financirao start-up, a pomogao mu je i tako zvani bullet loan. Radi se o kreditu kojeg je dužnik dužan vratiti unutar 365 dana u potpunosti. Tako je nastala baza za početak tvrtke.
- Jedan je od investitora kasnije postao i Mate Rimac. Uspio sam doći do njega tako što sam bio iznimno uporan i hvatao sam ga na Linkedinu. Upornost se isplatila jer se Rimac oduševio i rekao da želi investirati u Gruntek – kroz osmijeh govori Prosenik. Tako mu je Rimac postao jedan od dva investitora s kapitalom.
Zanimljivo je bilo i da smo se prvi put u ovom serijalu susreli s pojmom seed investment, tj. početnim financiranjem ili početnim kapitalom, što je vrsta financiranja u kojem se koristi relativno mali iznos novca za pokretanje posla, financiranje istraživanja ili razvoj proizvoda. U mnogim slučajevima osoba može uzeti osobni zajam kako bi financirala poslovnu ideju. Međutim, ponekad to nije održiva opcija, a tada bi na scenu moglo doći seed investment. Članovi obitelji, prijatelji, crowdfunders i anđeli investitori obično daju početno financiranje u zamjenu za udio u kapitalu (ili vlasništvu) u tvrtki, a referenca izraza na "sjeme" sasvim je prikladna. Sićušno sjeme jednog dana može izrasti u bujnu šumu. Malo ulaganje može pomoći start-upu koji se bori da preraste u uspješno poduzeće.
Foto: Damir Špehar/PIXSELL
- Cilj Grunteka jest razviti model kojeg nitko do sad nije razvio. Najteži dio je distribucija svježeg povrća, no što se više razvijamo, to se više možemo širiti u svakom smislu. Primjerice, prošle smo godine radili samo Zagreb i okolicu, a sada smo se proširili na Rijeku i Opatiju – govori Prosenik.
Da bi se proširio na sve dijelove Hrvatske, Prosenik kaže da najprije mora postojati potreba za tim.
- Ne možeš nešto napraviti samo zato što to možeš napraviti. Moraš vidjeti je li to isplativo. Dakle, najprije ćemo provjeriti postoji li potreba za našim uslugama te u kojim gradovima jer ako uzmemo previše obaveze na sebe, nećemo uspjeti – ispričao je Ivanu Prosenik. Također je spomenuo da su se držali inch wide, mile deep principa, tj. strategije duboka usmjerene na pronalaženje niše, tog jednog fokusnog područja koje će dati najbolje rezultate i za osnivače i za poslovanje start-upa općenito..
Htjeli smo unaprijediti iskustvo kupca
Kupnja organskog i zdravog povrća svima se nameće kao potreba, no u praksi rijetko tko želi izdvajati svoje vrijeme za takvu nabavku.
- Da bi nabavio povrće, moraš se dignuti sa stolca, otići u trgovinu i još platiti skuplje za organsko povrće. Logično je da će se kupcu u tom trenutku nametnuti pitanje zašto bih. Tu uskače Gruntek. Napravili smo platformu preko koje kupac može na jedan klik za manje novaca dobiti istu stvar – objasnio je cijeli koncept Prosenik te dodao da je online kupovina znatno lakša.
- Pokazalo se da su kupci spremni izdvojiti čak i nešto više novaca jer zašto ne? Klikneš, dobiješ na vrata, sve ti je dostupno u digitalnom formatu i stane ti u džep. Bez puno muke dođeš do pravog, svježeg, organskog povrća.
O štednji, priznaje, u dvadesetim godinama nije razmišljao, no rastom, kaže, razuman čovjek mora o tome razmišljati.
- Moraš početi razmišljati hoće li se u budućnosti dogoditi nešto kataklizmično. Uostalom, za start-up ne možeš samo doći i reći bok, imam super ideju, daj mi nekoliko milijuna kuna. Zato su tu važni investitori, ali i štednja – prepričao je svoje iskustvo Tino Prosenik.
Kaže, sada sve što uspiju zaraditi ulaže u Gruntek, no, tvrdi, to će se itekako promijeniti jer je štednja i financijska pozadina iznimno važna stvar, pogotovo ako krećeš u poduzetničke vode. No to ne znači da ne ulažu i ne misle o svojoj budućnosti. Diverzifikacija ulaganja i rizika, nešto što smo čuli u praktički svakoj emisiji do sada, i ovaj put je ponovljena. Sigurna ulaganja u kombinaciji s vlastitim poduzećem i ulaganjem u treći stup postala su mantra većine uspješnih poduzetnika, pa tako i ekipe iz Grunteka.
Cijeli razgovor odvio se upravo na autentičnoj lokaciji, a gdje drugdje nego na Grunteku, gdje su Ivan i Tino, okruženi pčelama, povrćem, voćem, traktorima i zelenilom, na zabavan način obnovili svoje financijsko znanje i naoštrili financijsku pismenost. Za kraj epizode Ivan Šarić i Tino Prosenik iskušali su svoje znanje o financijskoj pismenosti u izazovu Zdjela inovacija. Tko je bio bolji, ali i kako je sve ostalo izgledalo te kako uostalom izgleda Gruntek možete vidjeti u videoemisiji.
Ne propustite pogledati novu epizodu Raiffeisen Future Boost: Inovativnih priča na Večernji TV-u danas u 12 sati na vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista. Ako propustite epizodu, također ih možete pronaći na istim kanalima.
Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima
