Recesija je europska riječ 2009., 2010., 2011., a evo i ove, godine na izmaku. Ni jedna riječ u protekle četiri godine nije u europskim medijima, ali ni među članovima obitelji, prijateljima, poznanicima, susjedima, kolegama... tako često spominjana kao recesija.
Na izmaku četvrte godine njezine vladavine, čime je dostigla i Veliku depresiju iz 30-ih godina prošloga stoljeća, analiziramo koliku je pustoš iza sebe ostavila recesija u Europi. Promatrajući dva glavna indikatora – bruto društveni proizvod i broj nezaposlenih i uspoređujući ga iz pretkrizne 2008. godine s današnjim, razvidno je da je europska financijsko-gospodarska kriza prerasla u društvenu krizu, a ni najumniji ekonomski gurui ne usuđuju se reći kada će svemu tome doći kraj i kad će se cijela Europa ekonomski pokrenuti.
"Njemačka je jedina profitirala u krizi, a svi ostali veliki su gubitnici". Ova rečenica ponavlja se tri godine i već je prerasla u floskulu, a čini se da nije daleko od istine.
Gotovo sve europske zemlje i danas grcaju pod teretom krize koja je 2009. godine uvezena iz Sjedinjenih Država, a onda je u Europi pronašla dobro tlo da se potpuno razmaše. Drugo i treće najveće europsko gospodarstvo, francusko i britansko, nikako ne uspijevaju dostići razinu svoje ekonomije iz 2008. Francuska će ovu godinu dočekati s BDP-om od 2784 milijarde dolara, što je 48 milijardi (-1,7 posto) manje nego 2008. Velika Britanija, koja je prva osjetila američku krizu zbog velike povezanosti njihovih financijskih sektora, u protekle je četiri godine izgubila čak 390 milijardi dolara BDP-a (-13,8%) i pala sa 2811 milijardi u 2008. na 2421 milijardu dolara BDP-a na kraju ove godine. No, još je veći problem za Francusku i V. Britaniju veliki rast nezaposlenosti kojemu se ne nazire kraj. Francuska je u krizu ušla s dva milijuna nezaposlenih, a posao je u međuvremenu izgubilo čak milijun Francuza. Još je gore na Otoku. U siječnju 2008. bez posla je bilo 800 tisuća Britanaca, a u samo četiri godine taj je broj udvostručen na 1,58 milijuna, s trendom daljnjeg rasta. Od početka krize u 27 zemalja EU bez posla je ostalo devet milijuna ljudi – sa 16,8 milijuna 2008. broj nezaposlenih skočio je na 25,9 milijuna u studenom ove godine. Najgora je situacija, očekivano, u južnim zemljama EU koje su za valutu izabrale euro – Grčkoj, Španjolskoj, Italiji... Grčka je u samo četiri godine izgubila 67 milijardi BDP-a i pala na 280 milijardi dolara, što je za petinu manje u odnosu na 2008. kada je grčki BDP iznosio 347 milijardi eura. Prava grčka drama odvija se na tržištu rada. U recesiji je nezaposlenost više nego utrostručena – sa 350.000 u svibnju 2008. na 1,2 milijuna potkraj prošloga mjeseca. A nezaposlenost u Grčkoj i dalje raste eksponencijalno. Španjolska je u krizi izgubila 121 milijardu dolara BDP-a (-7,6%), a Italija 151 milijardu dolara (-6,6%). U Španjolskoj je, kao i Grčkoj, nezaposlenost davno prerasla u glavni društveni problem. Španjolska je u krizu ušla sa 2,2 milijuna nezaposlenih, a danas posao bez uspjeha pokušava pronaći 4,85 milijuna Španjolaca. Slična je situacije u Italiji – sa 1,6 milijuna u 2008. broj nezaposlenih skočio je na 2,9 milijuna u prosincu. Čak su i skandinavske zemlje žrtve krize u eurozoni. Iako većina njih ima veći BDP nego 2008., sve skandinavske zemlje – Danska, Švedska, Norveška i Finska imaju puno više nezaposlenih nego 2008. I doista, Njemačka je jedina europska zemlja koja je istovremeno smanjila broj nezaposlenih i s BDP-om nadmašila razinu gospodarstva iz 2008., prije izbijanja krize. A ta dva parametra jedini su stvarni pokazatelji da je zemlja doista izašla iz krize.
Njemačka je na kraju 2008. imala BDP 3624 milijarde dolara, a danas je devet milijardi veći (+0,25%), odnosno Berlin će 2013. dočekati s BDP-om teškim 3633 milijarde dolara. No, Njemačka je u krizi uspjela smanjiti nezaposlenost. U krizu je Njemačka ušla sa 3,7 milijuna ljudi na burzi, dok je danas nezaposleno 2,7 milijuna Nijemaca.
Sredinom prošlog desetljeća, 2004., Njemačka je pokrenula strukturne reforme oko kojih je stvoren politički i opći društveni konsenzus. Reforme su obuhvatile modernizaciju ekonomskog sustava koji je postao privlačan međunarodnim institucionalnim i privatnim investitorima, proveli su reforme u socijalnom sektoru – smanjili su naknade za nezaposlene i druge socijalne transfere, proveli su reforme tržišta rada, tzv. Hartz reforme, kojima je povećana mobilnost radne snage i smanjeno opterećenje za poduzetnike.
– Proveli su i modernizaciju fiskalnog sektora te fiskalnih instrumenata za poticanje ulaganja u privatnom sektoru, osobito ulaganja u istraživanje i razvoj. Rezultat reformi je to da je njemačka ekonomija u relativno kratkom roku postala globalni industrijski lider, a poduzeća visoko konkurentna na međunarodnom tržištu unutar i izvan EU. Tako su stvorene pretpostavke za ekonomski rast i novo zapošljavanje – komentira ekonomski analitičar Damir Novotny.
Svjedoci smo 14. krize nakon Drugog svjetskog rata, ali prve globalnih razmjera koja je dovela do tektonskih promjena u svjetskoj ekonomiji.
– Potencijali za rast pronalaze se u inovacijama, novim tehnologijama i zelenoj energiji. Međutim, EU intenzivno traži i pronalazi rješenja za poticanje povrata tradicionalne industrijske proizvodnje u EU kojima će se povećati zaposlenost u ruralnim područjima. Novi rast zaposlenosti u eurozoni može se očekivati u 2015. ili 2016., kao rezultat strukturnih reformi koje danas provode sve vodeće zemlje članice.
Ova kriza u protekle četiri godine smanjila je hrvatski BDP sa 69 na 63 milijardi eura, a nezaposlenost gotovo udvostručila sa 12,1 na 20,4 posto.
– Zbog izostanka strukturnih reformi u vrijeme krize, Hrvatska ekonomija stagnira, a nezaposlenost raste. Ulazak u EU značit će i određeni pozitivan šok za tržište rada, koji bi mogao ostati neiskorišten ako Vlada ne provede potrebne reforme. Primjeri za to su Mađarska, Rumunjska, Grčka i Bugarska – zaključio je Damir Novotny.
Nijemci su pokazali da se može nositi i s najžilavijom ekonomskom krizom u povijesti. Već tri godine tamo je pojam recesija zamijenio suprotni – konjunktura. Neka konjunktura bude riječ godine 2013. – to bi bio najbolji novogodišnji dar Hrvatskoj i cijeloj Europi.
>> Zbog recesije Njemačka izvozi umirovljenike
Njemacka se izvukla samo na racun drugih clanica EU, i prvi su krivci krize u juznom dijelu EU,