Zamislite da ste gladni. Uočite obližnju pizzeriju i pomislite – imam nekakav virtualni novac koji mi ne treba. Zašto ne bih njime platio dvije pizze? – Nakon što ste pojeli i već provarili svoje pizze, 10 godina kasnije shvatite da ste za taj iznos danas mogli biti ni više ni manje, nego, milijunaš. Upravo to se dogodilo Amerikancu Laszlu Hanyeczu, koji je bio prva osoba koja je svoju pizzu platila tada nepoznatom valutom Bitcoinom. Danas, Bitcoin više nije nepoznanica, a njegov iznos narastao je do nezamislivih novčanih vrijednosti. Ovo je tekst posvećen virtualnim kriptovalutama, Što je to uopće, kako se koristi i što se s tim može? Da bismo razumjeli kontekst, moramo se vratiti na sami početak. Slijedi kratka, vrlo zanimljiva povijest novca.
- Da, ova osoba stvarno ima 15 grama zlata kod nas. Naizgled besmislena rečenica, davno je bila itekako važna ako ste htjeli doći do svog novca. Naime, u vremenima trampe, kada je na snazi bila robna razmjena, ljudi su svoje vrednote ostavljali u banci kako ih ne bi morali nositi stalno uz sebe. Kao dokaz, dobili su običan papirić s gore ispisanom rečenicom, koji su mogli dati bilo kome za bilo što.
- Dat ću ti ovaj papirić, idi podigni 20 zlatnika, a meni daj ovog konja – I trampa je savršeno funkcionirala. Nakon nekog vremena, sve više ljudi počelo je uzimati ove prve zadužnice na papirićima i nastao je dobro nam znani papirnati novac.
Jedna večera „kriva“ za digitalizaciju novca
Ne treba mnogo isticati da se papirnati novac svidio ljudima, budući da više nisu morali uz sebe imati teške metale i druga dobra, već su sve mogli plaćati papirom, koji se kasnije, porastom broja bankovnih zadužnica pretvorio u valutu. Postepeno i spontano, trampa je zaustavljena, a novac se počeo proizvoditi u papirnatom obliku, te je svaka država počela uvoditi svoju nacionalnu valutu. Tako je nastao papirnati novac, odnosno gotovina ili keš.
U tim, početnim trenutcima, nitko nije mogao ni sanjati da će stotinama godina u budućnosti za robu, namirnice ili bilo što moći jednostavno peglati karticu. Možda do toga ne bi ni došlo da čovjek po imenu Frank McNamar 1950. godine nije zaboravio novčanik kod kuće.
Naime, McNamar je otišao u restoran na večeru. Shvativši da je kod kuće zaboravio novčanik, na komad kartona napisao je: „Ovaj račun platit ću sutra“, te ga ostavio u restoranu kao garanciju da će podmiriti svoj dug. Nedugo zatim, brojnim poslodavcima širom Amerike svidio se ovakav način odgođenog plaćanja usluge, pa je sve više gostiju i kupaca koristilo kartone kao garanciju da će svoje dugovanje namiriti. Kartonske poruke bile su preteča današnjih bankovnih kartica kakve poznajemo.
Izreka svako zlo za neko dobro u ovom se slučaju pokazala istinitom, jer da McNamar nije zaboravio novčanik kod kuće, možda ni danas ne bismo koristili bankovne kartice, bez kojih u modernom svijetu gotovo više da i ne možemo. Uslijed nastanka valuta i bankovnih kartica, banke kao institucije počele su dobivati sve veći značaj i ulogu u cirkulaciji i kontroli novca. Postepeno su se počeli pojavljivati pojmovi poput kredita, kamata, depozita i sličnih, danas uvelike poznatih bankovnih usluga. Možemo reći da su putem kartičnog poslovanja i gotovine, banke preuzele glavnu funkciju u cirkulaciji novca.
Kriptovaluta kao otpor sustavu
Činilo se kako je sve onako kako i treba biti: novac funkcionira. Banke su priznate, ekonomska cirkulacija nema problema. Svaki put kad negdje nešto platimo ili podignemo svoj novac – možemo ga pratiti, odnosno pratiti njegovu cirkulaciju putem banke. U takvom, kompletno uređenom sustavu, smatralo se da nema potrebe za daljim napretkom i inovacijama: korisnicima je bilo dobro, novac je bio siguran – banke zadovoljne. Sve do 2008. godine, kada se savršena cirkulacija i centralizacija novca poremetila.
Satoshi Nakamoto je čovjek, ili grupa ljudi kojoj se nije sviđala činjenica da postoji trag novcu. Tada na tržište dolaze digitalne, nove valute, odnosno kriptovalute. Koji su točno motivi Satoshia, je li to jedan čovjek ili skupina ljudi – do dana današnjeg nije poznato. Ono što je činjenica jest da su upravo kriptovalute tada predstavljale najveću prijetnju bankama. Upravo zato što takve valute nisu mogle biti kontrolirane, nisu imale službeno priznatu vrijednost, već je vrijednost bila dogovorena tek u krugu onih koji je koriste.
Prva takva kriptovaluta, čiji tvorac je Satoshi Nakamoto bila je Bitcoin. To je dakle decentralizirana digitalna valuta kojoj nema traga, koja nije u sustavu. Bitcoin, kao i sve druge kriptovalute običan su software kojem su tvorci i krug ljudi koji se njime koristi dali vrijednost. Kako je sve više ljudi počelo koristiti Bitcoin, naravno, njegova je vrijednost rasla. Danas postoji mnoštvo kriptovaluta, a najpoznatije su Bitcoin, Dogecoin, Ethereum i Tezos. Te su kriptovalute u 2021. godini ostvarile najveći rast vrijednosti.
Kriptovalute: Budućnost novca?
U tom velikom procesu stvaranja kriptovaluta, zdravorazumski je da će se banke, kao i dosadašnji sustav novca uzdrmati. Svi su se pitali treba li ulagati u kriptovalute? Je li to sigurno? Hoće li biti zarade? U tom trenutku, prvi investitori nisu ni sanjali da će kriptovaluta biti budućnost, a sada je već i sadašnjost novca. Iako nije bilo centralnog, državnog sustava koji kontrolira kriptovalute, korisnici su ipak morali imati neku garanciju da je sve u redu. Da će njihov novac zaista doći do primatelja. Zato su stvorili virtualnu „knjigu“ u kojoj je svaka kripto transakcija zapisana. Ta se „knjiga“ zove blockchain. Cijeli sustav blockchaina čine računala povezana u mrežu koja potvrđuju da je transakcija uspješna. Kako je sustav kriptovaluta sve više rastao i postajao popularniji, bilo je potrebno sve više računala. Zato su ljudi počeli dobrovoljno ustupati svoja računala kako bi se preko njih umrežio velik broj korisnika i kako bi se stvorio blockchain, te naposlijetku valuta održala na životu. Pa ipak, ti dobrovoljci tražili su naknadu za svoj doprinos. Zato je svaki dobrovoljac od svake kripto transakcije dobivao dio novca i tako zarađivao. Te dobrovoljce u kripto svijetu ljudi su prozvali rudarima jer oni zapravo „rudare“ protok kriptovaluta. Stvaranje blockchaina na osobnom računalu tako se nazvalo rudarenjem i od toga se može zaraditi lijepa svota novaca.
Uvidjevši da se modernom svijetu kripto valuta gotovo i nije moguće oduprijeti, sve više poduzetnika, firmi i ustanova počelo je prihvaćati kripto valute kao sadašnjost, moderni oblik novca. Neki kriptovalute još uvijek smatraju prijetnjom, dok drugi to vide kao odličnu priliku.
Stara valuta za kripto valutu
Kroz kratku povijest novca stigli smo i do današnje, 2021. godine. Cijena svih kriptovaluta, posebice Bitcoina značajno je porasla. U nemogućnosti da se odupre tom sustavu, moderan svijet ga sve više prihvaća. Zato danas kriptovalute nisu više tako nepoznat i rijetko korišten pojam.
Da su kriptovalute naša sadašnjost i stvarnost shvatili su i u Auro Domusu. Domišljato su iskoristili prednosti modernizacije novca i osmislili Cryptoexchange uslugu putem koje svoje kriptovalute možete zamijeniti za kune i obrnuto. Ukratko, Cryptoexchange by Way2Coin brz je i jednostavan način kupnje i prodaje kriptovaluta za gotovinu. Bitcoin, Ether i 20 drugih valuta dostupno je u svim poslovnicama Auro Domusa. Cijeli proces sveden je na tri jednostavna koraka: Izaberete valutu koju želite zamijeniti, unesete iznos i potvrdite transakciju. Svoje kriptovalute možete u njihovim poslovnicama i prodati. Dovoljno je da skenirate kod, pričekate potvrdu i preuzmete gotovinu. Njihov moderni sustav omogućio je najpoznatije kriptovalute na tržištu, a cijeli popis možete pronaći ovdje. Ako ste već prije uložili u kriptovalute, šansa da čitate ovaj članak vrlo je mala, jer već vjerojatno uživate u koktelu i blagodatima koje ovaj virtualni novac donosi. Ako pak imate kriptovalute, a niste prepoznali njihovu vrijednost, požurite do najbliže Auro Domus poslovnice i ako ništa – počastite se ukusnom pizzom kao i junak s početka naše priče!
Sadržaj nastao u suradnji s Auro Domusom.
