Zamjenik ministra financija Boris Lalovac najavio je ovaj tjedan da država ne odustaje od ideje izdanja narodnih obveznica u ovoj godini. Plasman bi se obavio krajem godine po kamati od oko četiri do pet posto, izjavio je Lalovac.
Novca ima
Obveznice namijenjene prije svega stanovništvu mogle bi im biti atraktivne, no kamata mora biti veća od one u bankama, ali i iznad stope inflacije, koja je sada već na oko pet posto, kao i bez velikog odstupanja kamate od 5,5 posto po kojoj se država zadužila na američkom tržištu. No, bi li se građani odlučili ulagati u te obveznice ili ne, osim atraktivnosti, ključno je i povjerenje u državu, a sadašnja situacija tome i nije dokaz uzme li se u obzir da nam je rejting u smeću. S druge strane, građani imaju novac, prema podacima HNB-a, krajem prošle godine držali su oko 153 milijarde kuna štednog i oročenog novca. No zamjetan je i trend manjeg povjerenja u kunu i okretanje štednji u devizama pa bi država morala računati na izdanje uz valutnu klauzulu.
– A u tom slučaju taj bi rizik država preuzela na sebe, a ona nema inozemne izvore, poput banaka, koje inače na sebe preuzimaju taj rizik – kaže analitičar Željko Lovrinčević. Smatra da, ako bi se išlo na izdanje narodnih obveznica, vjerojatno bi bila riječ o manjem iznosu. Ako bi pak bile izdane kunske obveznice, vjerojatno bi trebale biti izdane na kraći rok, zbog valutnog rizika, a ako budu denominirane u eurima, može se računati na dulji rok. A kamata će morati biti stimulativna. Banke jesu ove godine smanjivale kamatu na štednju i ona iznosi oko tri posto na kraće oročenje, što znači da država mora ponuditi više, ali isto tako, uzme li se u obzir inflacija i novo zaduženje u SAD-u s kamatom od 5,5 posto (ali na rok od 10 godina, što znači i veći rizik), država će morati napraviti dobru i primamljivu kombinaciju ponude – u kojem iznosu, na koji rok, u kojoj valuti i uz koju kamatu. Dobra je strana što novca ima, što građani više nemaju velikog izbora ulaganja jer tržište kapitala ne stoji najbolje, pa je ulaganje u dionice i fondove rizičnije, a ni ulaganje u nekretnine nije primamljivo, zbog najavljenog uvođenja poreza.
Rizik \"država – građani\"
Uslijed krize zahtjevi međunarodnih institucija su bili državama da se okrenu domaćim izvorima.
– No uskoro se pokazalo da odnos države i banaka može nositi posljedice. Jer, ako se pojave problemi u državi, trpi i bankarski sektor, kojemu se ruši premija jer drži kupljene državne obveznice, i suprotno, ako se dogodi kriza u financijskom sektoru, potreban je državni novac za saniranje banaka – kaže Lovrinčević.
U slučaju da građani kupe obveznice, taj bi rizik bio na relaciji država – građani. A što bi moglo, u slučaju veće krize, izazvati naglu rasprodaju obveznica na tržištu. Građani naime već i sada mogu kupovati državne obveznice, ali na burzi, i uz nepovoljnije uvjete. Bolja kampanja i uvjeti, ali i barem malo jača garancija sigurnosti, mogla bi biti primamljiva većem broju građana da isprobaju i tu novu vrstu ulaganja. U ovoj godini država se mora zadužiti za još tri milijarde kuna.
