Tko god računa na prihode od kamata na štednju, čekaju ga neugodna iznenađenja. Kamate na štednju spustile su se na povijesno najniže vrijednosti i u najvećem broju slučajeva ne prelaze jedan posto godišnje! Prema navodima središnje banke, Hrvati najčešće oročavaju štednju na tri mjeseca, a prema jučer prikupljenim podacima s web stranica banaka, kamate na novu eursku štednju oročenu do tri mjeseca kreću se od 0,40 do jedan posto, dok su kamate na oročenje između tri i šest mjeseci od 0,50 do 1,10 posto.
Upola manje
Iznosi su to koji će šokirati brojne hrvatske štediše, koji će povrh toga početi plaćati i 12 posto kamate na štednju! Godinama su se kamate u Hrvatskoj kretale oko i iznad tri posto, a bilo je razdoblja kad su i u najkonzervativnijim bankama dosezale pet ili šest posto. Kamata oko jedan posto za kraća i oko dva posto na višegodišnja oročenja pomrsit će račune i u Vladinoj računici vezanoj uz oporezivanje kamata. Ministarstvo financija očekuje da će od tog poreza prikupiti oko 300 milijuna kuna, što znači da računaju s kamatnom stopom od približno dva posto, koja je u ovom trenutku rezervirana samo za veće iznose, dulja oročenja i manje popularnu kunsku štednju. Hrvatski građani imaju 144 milijarde kuna oročene štednje (i to uglavnom na tri mjeseca i u eurima), dok stranci drže 8,1 milijardu kuna. Istekom roka oročenja većina može očekivati obavijest o smanjenju kamatnih stopa, a Maruška Vizek s Ekonomskog instituta očekuje da će se zbog niske inflacije i visoke likvidnosti banaka trend pada kamata na štednju nastaviti i iduće godine. Usporedbe radi, na oročenje do tri mjeseca u prosincu 2011. kamate su bile 2,18 posto, a u srpnju ove godine (posljednji objavljeni podatak HNB-a) – 1,10 posto. Oročenje od 6 mjeseci do godinu dana donosilo je krajem 2011. 4,27 posto kamate, a u srpnju 2014. više nego upola manje – 1,94 posto.
Nema inflacije
Sad je ponuda banaka još niža, a na ruke im ide i deflacija, jer su na godišnjoj razini cijene u padu 0,2 posto pa bankama nitko ne može prigovoriti da će inflacija pojesti vrijednost novca koji leži u bankama.
– Uvođenje poreza na kamate nije neočekivano. Ono bi trebalo biti prvi korak u obuhvatnijem oporezivanju kapitala i imovine, a sve radi smanjivanja opterećenja rada, odnosno postizanja uravnoteženijeg poreznog opterećenja kapitala i rada – komentira Maruška Vizek i dodaje da činjenica što se ovaj porez uvodi istodobno s izmjenama poreza na dohodak koje idu u smjeru rasterećivanja opterećenja rada može poboljšati međunarodnu konkurentnost zemlje, a kombinacija tih dviju mjera može se nazvati i svojevrsnom mini fiskalnom devalvacijom. HNB tvrdi da padaju i prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima i u kolovozu su bile 5,43 posto.
>>Veće plaće, ali i novi porez za 400.000 štediša
>>Porez na kamate na ušteđevinu ne odobrava 29% građana
Tih 300 milja koliko su se nadali od poreza na kamate su spucali u najobicniji vozni park za njihove guzice. Kada se to tako prezentira, onda ce i oni koji su za tako nesto, biti protiv toga. Jel' odose ti novci van. U Njemacku... Samo sto to niti jedan medij kod nas nije tako prezentirao, vec je islo, oni imaju para uzmite im. Sada nece biti niti pola od toliko, sto i nije cudno. Moje kamate su recimo osle na knjige za djecu. Ono sto je u Zagrebu besplatno, ja sam morao platiti... Onaj u Zagrebu je bolje placen za moje radno mjesto u visini prireza, a ostale mu kamate. Bravo drugovi na vlasti .Uredili ste drzavu takvu da se svi valjda preselimo u Zagreb i tu stedimo. Po mogucnosti smuvati socijalu, a moze se preko izvanbracne zajednice samo tako...