Ministar financija Boris Lalovac pozvao je u petak banke na red jer ‘imamo povijesno nizak euribor, a nemamo niske rate’.
– Temeljno je da građanin Hrvatske mora biti ravnopravan s onim u Austriji, Italiji, Njemačkoj, bez obzira na to kakav je rizik države. Oni prebacuju rizik države na teret građana, znači građani uredno vraćaju svoje rate i oni su najuredniji platiše. I zato bi trebali imati kamatne stope kao što imaju građani u drugim zemljama – kazao je ministar u intervjuu Mediaservisu pa zaključio da bi trebalo uzimati kredite u kunama, ali da bi kamata na taj kredit trebala biti najviše tri posto.
Cijena države
Bankarska industrija iznenađena je, čak i šokirana, izjavama ministra Lalovca koji dolazi iz njihovih krugova. Koliko god privlačno izgledali ministrov novi napad pokrenut baš nekoliko mjeseci prije izbora i kamate oko tri posto, što bi prepolovilo ukupan dug banci i znatno pojeftinilo ratu građanima, realna je situacija da je upravo ta država koju ministar predstavlja razlog skupih kredita. Euribor je, istina, na najnižoj razini u novijoj povijesti, ali premija rizika Hrvatske ima obrnut trend, točnije ona je izuzetno visoka. Zbog visokog javnog duga i neodgovornog trošenja novca u državi, Hrvatska mora platiti svoj dug oko 3,1 posto više nego ostale zemlje. Zato se Njemačka zadužuje uz kamatu od 0,07 posto, a Hrvatska za isti taj dug mora platiti 3,38 posto. U vremenima visokih stopa euribora, kada je, kako je ministar Lalovac spomenuo, ta stopa bila i oko pet posto, Hrvatska je u očima investitora izgledala znatno bolje, odnosno premija rizika uvećavala je kamatu za oko 0,6 posto. Znači ukupan je trošak iznosio oko 5,6 posto. Kad se te premije usporede s današnjim i ondašnjim kamatama na stambene kredite, može se uvidjeti da je država kriva za činjenicu da kamate nisu zabilježile veći pad. U pretkrizno vrijeme, kada je euribor bio na najvišim razinama, građani su plaćali kamatu vrlo sličnu današnjoj, oko 5,33 posto. Euribor je iznosio oko 4,6 posto i uvećan za nizak rizik zemlje rezultirao je kamatom sličnom trenutačnoj. Toliko, dakle, košta svakog građanina zaduživanje i odustajanje od reformi u javnom sektoru.
Oprečna mišljenja
– Kamata na kunu odražava efikasnost i države i gospodarstva i ne može biti prilagođena uvjetima drugih zemalja – istaknuo je Ljubo Jurčić kada smo ga upitali misli li da hrvatski građani mogu imati jednaku kamatu kao građani Austrije ili Italije.
Profesor ekonomije Ivan Lovrinović imao potpuno drugačiji stav.
– Ministar kritizira banke iz predizbornih razloga. Kamate u Hrvatskoj su previsoke i izmanipulirane – kaže Lovrinović ističući da su banke prešutjele mogućnost snižavanja kamata uz pomoć Ministarstva financija i HNB-a koji su šutjeli. U ovoj raspravi o kamatama jasno je jedino da će rastom euribora, što se očekuje oko 2018., rasti i kamate, a time i rate dužnicima s kreditom vezanim za euro, a za skuplji kredit moći će zahvaliti nekom novom ministru.
>> Zoran Milanović: Rate kredita u eurima neće rasti, garantiram!
Milanović je okrivio narod da je kriv za ovo stanje u državi svojim dugovima...nema srama i obzira, koda je dobio vlast na 50 godina pa se može bahatiti njegova vlada