Otkako je Kanada potkraj prošle godine legalizirala marihuanu, zaoštrila se utrka globalnih multinacionalki Coca-Cole, Molson Coorsa, AbInbeva, Heinekena, Philipa Morrisa... za udio u toj bujajućoj industriji koja će, prema procjenama, idućih godina ozbiljno poremetiti potrošačko tržište kakvo danas poznajemo. Legalizacija indijske konoplje u rekreativne svrhe u listopadu prošle godine kanadskom je gospodarstvu samo u zadnjem tromjesečju 2018. trebala donijeti oko 1,1 milijardu dolara novih prihoda, ne računajući crno tržište koje proizvodi četvrtinu svih popušenih “jointova” u Kanadi.
Liberalni premijer Justin Trudeau tako je kreirao ponudu i potražnju na kanadskom tržištu između 12 i 22 milijarde kanadskih dolara godišnje, pa je i uvjeren da će ga “saveznici”, nakon što neko vrijeme iz prikrajka budu promatrali kako će sve to teći kod njih, sigurno slijediti. Derivati kanabisa u hrani, kozmetici ili e-cigaretama s marihuanom u Kanadi su dopušteni od ove godine, a prema podacima Kanadskog statističkog zavoda, već potkraj prošle godine 5,4 milijuna građana, odnosno 15% populacije, kupovalo je kanabis u ovlaštenim trgovinama. Stoga nije čudno da je Coca-Cola, što su i potvrdili iz te kompanije, bacila oko na kanadsku tvrtku Aurora Canabis s kojom bi razvijala pića na bazi kanabidiola (CBD).
Coca-Cola prepoznala biznis
– Coca-Cola nije zainteresirana za marihuanu ili kanabis. Kao i velik dio industrije pića, pomno pratimo razvoj nepsihoaktivnog kanabidiola (CBD) kao sastojka funkcionalnih napitaka. Taj se prostor razvija velikom brzinom, ali u ovom trenutku nisu donesene nikakve odluke o konkretnim potezima – odgovorili su nam iz hrvatske središnjice Coca-Cole HBC.
No dogovor s Aurorom, kako je prenio The Economist, ipak nije postignut. Navodno je sad u “igri” Coca-Colin najveći rival Pepsi-Cola. Nije tajna da prodaja gaziranih napitaka u svijetu posljednjih godina pada, potrošači su osvješteniji i više razmišljaju “zdravijim” varijantama, vodama u boci, kavi, smoothiejima, energetskim napicima..., a prema MarketWatchu, eksploziju tržišta kanabisa rado bi kapitalizirao i Diageo, proizvođač Smirnoffa i Johnnie Walkera – i u pregovorima je s nekoliko kanadskih proizvođača. A utakmica je tek počela.
Globalno tržište kanabisa, legalno i ilegalno, danas je, prema procjenama Euromonitor Internationala, ‘teško’ 150 milijardi američkih dolara, a samo legalno bi već 2025. moglo narasti na 77% ukupne prodaje ili 166 milijardi dolara u 2025., do kraja 2030. i na 200 milijardi. U istraživanju Euromonitora tvrdi se kako će u idućem desetljeću neki od oblika kanabisa postati sastavni dio rutine potrošača, bilo kao funkcionalni sastojak u hrani, piću, kozmetici bilo kao sredstvo za poboljšanje zdravlja i raspoloženja.
Kao tri osnovne vrste kanabisa, iz kojih su se dugogodišnjom selekcijom i križanjem razvile mnoge poznate sorte, stručnjaci navode Cannabis Sativu (industrijsku konoplju), Cannabis Indicu (marihuanu) i Cannabis Ruderalis, koji se rijetko koristi za konzumaciju. Sve biljke kanabisa sadrže kanabinoide koji međusobno djeluju s endokanabinoidnim sustavom ljudskog tijela. Više je od 100 različitih kanabinoida, no najpoznatiji su kanabidiol (CBD) i tetrahidrokanabinol (THC).
CBD ne sadrži psihoaktivne tvari (ima manje od 0,1 posto THC-a) i danas se preporučuje kao ljekoviti sastojak u nizu proizvoda, od hrane do kozmetike. Iako europska proizvodnja CBD-a zasad uglavnom počiva na cvijetu i listu industrijske, a ne rođakinje joj indijske konoplje, njegov status, s obzirom na to da se tek u novije doba prepoznaju njegove blagodati, još nije reguliran. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) tek ga, prema najavama, treba potvrditi kao novu hranu, a kako dosad nije bio zabranjivan i ne sadrži psihoaktivne tvari, prešutno se plasirao na europskim policama po onoj “što nije izričito zabranjeno, dopušteno je”, potvrđuje to i Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
– U Europi proizvodi koji sadrže CBD potpadaju pod regulativu o novoj hrani jer nisu postojali na tržištu prije 1997. Dok ne dobiju zeleno svjetlo EFSA-e i Europske komisije, nisu posve legalni za prodaju. U bazi podataka nove hrane EK stoji kako je postupak odobrenja u tijeku i, prema neslužbenim informacijama, trebao bi biti dovršen do kraja 2019. – tvrdi ona.
To znači da se tek sad ozbiljnije počelo gledati na CBD, no dosadašnja istraživanja idu u prilog tvrdnjama Josipa Plaveca iz velikogoričke tvrtke HerbioPlus da ublažava bol, mučnine, djeluje protuupalno i antispazmodično.
– Ima i antioksidativna svojstva, poboljšava pamćenje i ublažava simptome potištenosti i depresije jer djeluje na hormon sreće – kaže on, tako da je budućnost kanabinoida i u raznim prehrambenim proizvodima kao što su ulje, kava, kolači, keksi, bomboni, energetske pločice, med, razni namazi, voda, alkoholna i bezalkoholna pića... No nema samo CBD dobre referencije. Kako napreduju znanstvena istraživanja, predviđa se kako će biti stvoren niz kanabinoida koji će djelovati na specifične bolesti. Primjerice, THC koji je glavni psihoaktivni sastojak marihuane, koje je uporaba ograničena samo u medicinske svrhe ili je izravno zabranjena u većini zemalja, pretvara se u kanabinol (CBN) kako biljka prirodno stari ili je izložena toplini/kisiku i ima sedativno, antibiotsko i protuupalno svojstvo te poboljšava apetit i zacjeljivanje kostiju.
Jadranka Boban Pejić, direktorica tvrtke Biovega i vlasnica bio&bio trgovina, kaže kako je važno da se konoplja kao biljka što više koristi, ne samo kao namirnica već i kao sirovina za različite načine upotrebe (napici, kozmetika, tkanina, gradnja...).
– Nije svaka konoplja i marihuana te nas je, nažalost, miješanje osnovnih pojmova dovelo do toga da smo cijeli niz godina bili “uskraćeni” za cijeli niz benefita koje konoplja donosi (postoji više od 25.000 načina uporabe) – objašnjava ona te ističe kako se konoplja razmnožava bez dodataka pesticida, zahtijeva jako malo vode za uzgoj i ne traži posebne uvjete. Sadrži vrlo malo THC-a, ali više CBD-a od marihuane. Sjemenke konoplje, napici, tjestenina, keksi, krekeri i protein konoplje te kozmetika, ukupno stotinjak proizvoda s certifikatom organskog uzgoja, već su dulje u ponudi bio&bio trgovina, a u posljednje vrijeme sve su traženiji i proizvodi na bazi CBD-a.
– Trenutačno je najveći bum takvih proizvoda u SAD-u. No sigurno je da će s promjenom zakonske regulative unutar EU doći do niza novih proizvoda koji će imati dobrobit za zdravlje čovjeka, ali i zdravlje planeta – kazala je Boban Pejić.
Slično kaže i Plavec, u nadi da će i Hrvatska prepoznati svoju šansu u proizvodima na bazi kanabisa.
– Vrijeme je da počnemo pratiti razvijene zemlje u svim granama industrije, a pogotovo u novima kakva je industrija kanabisa – poručuje on. No u Euromonitoru smatraju kako do mainstream proizvoda s CBD-om i THC-om u prehrambenoj industriji neće proći puno. Kad se tržište proširi i kanabinoidi kao dodani sastojak postanu sveprisutni, kanabis će prevladavati i u pekarskim proizvodima, grickalicama, tjesteninama i juhama, bilo da je riječ o onima koji se brinu o svom zdravlju bilo da žele biti bolje raspoloženi.
Sjeverna Amerika trenutačno je na čelu “rekreacijske” uporabe marihuane. Kanada je druga zemlja u svijetu u kojoj je legalizirana u rekreacijske svrhe, pet godina nakon Urugvaja. Rekreativno je koriste u još 10 država SAD-a, dok je medicinska legalna u 33 zemlje, što je snažan poticaj za njezinu potpunu legalizaciju u idućih 10 godina u SAD-u, predviđa Euromonitor. U ostatku svijeta marihuana najbolju perspektivu može imati na velikim tržištima poput Njemačke, Češke i Australije, koja su liberalnija.
Malo kalorija, puno THC-a
Prema istraživanju Euromonitora, industrija alkoholnih pića trenutačno je najzastupljenija u sektoru kanabisa. Najmanje tri vodeća korporativna igrača imaju udio u proizvođačima kanabisa. No pića koja sadrže bilo koji oblik THC-a trenutačno ne sadrže alkohol jer se njegovi učinci u alkoholu još istražuju. Zasad se tako ide u smjeru oznake nula kalorija i alkohola, obogaćenih određenim postotkom THC-a ili “sreće”, kako se reklamira Lagunitas Hi-Fi Hops – gazirana voda inspirirana IPA pivom s dodatkom kanabisa, koju je lani lansirao Lagunitas Brewing Company iz SAD-a, članica Heineken kompanije.
– Hrvatsko tržište piva vrlo je dinamično i kompetitivno. Potrošači su otvoreni za nove okuse i nove vrste piva te ih vole isprobavati, a mi osluškujemo njihove potrebe i želje te smo u proteklih nekoliko godina izrazito fokusirani na inovacije – odgovaraju iz Heinekena Hrvatska ističući kako će uskoro na hrvatsko tržište plasirati i nove brendove, ali nijedan od njih neće biti s kanabisom.
Constellation Brands, vlasnik popularnog piva Corona, već je uložio oko 4 mlrd. dolara u Canopy Growth, najveću kanadsku kompaniju koja se bavi proizvodnjom kanabisa, izvijestio je CNN. No kako popularnost pića s manje alkohola te bezalkoholnih pića raste, bit će još puno prilika za inovativne napitke od kanabisa koji se uklapaju u društvena okruženja s elementima zdravlja i wellnessa – koji bi mogli ugroziti i industriju jakih alkoholnih pića. Jasna Čačić, direktorica Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića (GIUPP) ne negira pojačan interes naših proizvođača za uporabom ekstrakata bogatih kanabidiolom, čiju uporabu u dodacima prehrani i kategoriji nove hrane razmatra EFSA.
– Naša industrija pića istražuje i prati svjetske trendove. Kanabis je, gledano globalno, trend koji nesumnjivo dolazi. Međutim, još je dosta nedorečenosti koje su bitne za novi proizvod kao što je zakonodavstvo, stav potrošača... – kaže ona.
Legalizacija kanabisa transformirat će i duhansku industriju, koja se već okreće tzv. proizvodima nove generacije i manjeg rizika za pušače. Neki će pušači eksperimentirati s CBD-om ili proizvodima kanabisa putem vapinga. No njegov je najveći potencijal u potpunoj zamjeni za duhan i alkohol u društvenim prilikama, tvrde u Euromonitoru. Budući da prodaja klasičnih cigareta stagnira u proteklih nekoliko godina, Altria, koja je vlasnik Philipa Morrisa, htjela je kupiti kanadsku Cronos Grupu kako bi se približila i drugim korisnicima. No ti su dogovori, prema izjavama iz Cronosa, propali. Činjenica je, međutim, da bi se duhanska industrija izvrsno snašla s kanabisom jer razumije ograničavajuće zakone, poreze i lanac poljoprivredne proizvodnje. Danas je već prisutna u proizvodnji medicinskog kanabisa, a u budućnosti bi imala i vlastite robne marke kanabisa ili proizvodila uređaje za njegovu potrošnju. Očekuje se tako da će do 2030. “parilice” s kanabisom uz potrošnju u velikom broju drugih formata nepovratno oblikovati želje i očekivanja potrošača u odnosu na isporuku nikotina.
U kategoriji ljepote i osobne njege, proizvodi od industrijske konoplje koji se lansiraju u posljednje dvije godine samo su privremena referencija za supersastojak CBD, s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima te balansirajućim uljima. Njega kože bit će glavni pokretač rasta brendova kozmetičkih proizvoda na bazi kanabisa, dok je po pitanju zdravlja CBD već prisutan u nizu proizvoda kao što su dodaci prehrani, aktualni analgetici i pomagala za bolji san. Trenutačna kriza s opioidima na razvijenim će tržištima potaknuti potražnju za kanabisom kao prirodnom, homeopatskom alternativom lijekovima za ublažavanje kroničnih bolova, stresa i nesanice. Predviđanja su kako će globalno tržište vitamina i dijetetskih dodataka s CBD-om ili THC-om imati najveći udio u bezreceptnoj prodaji do 2030., potom analgetici, sredstva za spavanje i sportska prehrana.
Profesor agroekonomike sa zagrebačkoga Agronomskog fakulteta kaže kako on ne vjeruje da će kanabis imati tako velik utjecaj na svakodnevni život potrošača.
– Sigurno je da će se potrošnja kanabisa povećati, ali pitanje je gdje, na koji način, u kojim proizvodima i koliko. Ne zaboravimo da je u nekim zemljama ona i danas dio svakodnevice, a povijest korištenja kanabisa stara je oko 8500 godina – izjavio je.
>>Prosvjed "Zapali za Huanita"
