Na godišnjoj konferenciji fondovske industrije i Zagrebačke burze “Izazov promjena” jučer je guverner HNB-a Boris Vujčić naglasak stavio na pravnu sigurnost u kontekstu naplate potraživanja s obzirom na to da raste prodaja dugova. U prvih šest mjeseci 2017. prodano je oko pet milijardi kuna vrijednih nenaplativih potraživanja, dok je lani u cijeloj godini prodano oko šest milijardi kuna loših kredita. Kupci dugova spremni su na otpise, ali su manje tolerantni prema sporosti pravosuđa. Hrvatska je među zemljama s najdužim postupcima koji u prosjeku traju 400 dana do prvostupanjske odluke dok stečaj traje prosječno tri godine. Iako je Hrvatska među zemljama koje izdvajaju veliki udio BDP-a za pravosuđe, najveći dio tih sredstava odnosno čak 80 posto troši se na plaće zaposlenika sustava.
Vujčić je iznio i očekivanja za kretanja u gospodarstvu.
HNB je revidirao procjenu rasta BDP-a za tekuću godinu na 3,3 posto BDP-a te na 3,1 posto u idućoj godini što je prvenstveno posljedica jačeg rasta osobne potrošnje, odnosno efekta nakon restrukturiranja Agrokora, te bolje sezone od očekivanja.
– Takva stopa rasta još je nedovoljna za dostizanje rasta zemalja EU11. Stopu rasta možemo dići samo strukturnim reformama – kazao je guverner. Bolje kretanje BDP-a se reflektira i na bolje tržište rada, a u HNB-u najavljuju da bi iduće godine moglo doći do rasta plaća.
Inflacija je već promijenila putanju. Vratila se u pozitivan teritorij prvenstveno kao posljedica bržeg rasta cijena hrane i energije pa će ove godine rasti po stopi od 1,1 posto, a iduće oko 1,5 posto.
HNB naglašava da i dalje održavaju stabilan tečaj te da je to politika koju će provoditi do uvođenja eura. Vujčić je rekao da je prerano predviđati datum uvođenja eura jer prvo treba otvoriti javnu raspravu i vidjeti smisao i efekte takvog poteza.
Kamatne stope na kredite i dalje će padati i na kunske kredite i na one vezane uz valutnu klauzulu. Premija rizika izražena kroz CDS pada, a Vujčić ističe da će Hrvatska približila referentnoj grupi zemalja.
Krediti stanovništvu rastu ali prvenstveno kroz nenamjenske kredite. Stambeni krediti su na nuli, ali to isto znači određeni oporavak jer se prošlih godina bilježilo samo razduživanje.
U korporativnom sektoru turističke su tvrtke glavni pokretač rasta, a građevinarstvo i trgovina zaostaju. Bruto profitabilnost našeg turizma veća je nego u bilo kojoj komparativnoj zemlji ali kad je u pitanju neto profitabilnost onda se trend mijenja. Zbog većeg udjela amortizacije i većih kamata naši hotelijeri imaju nižu profitabilnost od kolega iz drugih zemalja.
Prvi čovjek HANFA-e Petar Pierre Matek, koji je pod lupom javnosti zbog Agrokora, naglasio je da odbacuje sve optužbe koje su bile usmjerene na HANFA-u jer regulator nije nadležan za financijska izvješća. Govoreći o obveznim mirovinskim fondovima koji su pod njegovom ingerencijom pohvalio se da je regulator podigao ljestvicu kvalitete prakse. Koliko je bitan taj dio sustava pokazuje i podatak da je u tim fondovima gotovo 90 milijardi kuna.
– Lani je imovina mirovinskih fondova porasla za 10 milijardi kuna od kojih je polovica od doprinosa a polovica zarađena prinosima. Mirovina dakle u jednakom dijelu ovisi o prinosima koliko i o uplatama doprinosa – rekao je Matek.
joj .. nece ni jedan ni drugi brzo sudenje. arhhhhhhh ha ha haaaaaaas u HR. joj gdje ovaj zivi ?