Konsolidirana država nakon prvih šest mjeseci tekuće godine opet je u plusu, ali ovaj put suficit je na razini od milijardu kuna, što je osjetno manje nego lani, a to je posljedica slabijeg poslovanja lokalne države. Centralna država ima minus jednak lanjskom na razini od 1,8 milijardu kuna. Prihodi države narasli su na 65 milijardi kuna, što je za pet milijardi kuna više nego u istom razdoblju 2018., a tome su najviše doprinijeli prihodi od PDV-a i znatno jače povlačenje novca iz fondova EU.
Država je od PDV-a u prvih šest mjeseci prikupila 23,5 milijardi kuna, odnosno čak milijardu kuna više nego godinu ranije unatoč činjenici da je porez na većinu osnovnih namirnica smanjen na stopu od 13 posto. Kako se tek u ljetnim mjesecima prikupi najviše PDV-a, a sezona je po rezultatima turističkog sektora ocijenjena kao dobra, može se očekivati da će proračun i ove godine zabilježiti rezultate bolje od planiranih. Naime, u prvoj polovici godine ostvareno je 47 posto plana, što sugerira da će plan biti premašen jer je zbog turističke sezone i strukture gospodarstva treći kvartal najizdašnije razdoblje za javne financije.
Iz fondova EU povuklo se osam milijardi kuna, odnosno 2,7 milijardi kuna više nego u prvih šest mjeseci 2018. Izazov za stabilnost javnih financija u slučaju stagnacije ili čak i recesije predstavlja činjenica da državni rashodi rastu brže od rasta BDP-a. Tako su se povećali rashodi države na gotovo svim važnim stavkama i ukupni rashodi u godinu dana narasli su za 5,1 milijardu kuna. Za zaposlene je izdvojeno 650 milijuna kuna više nego lani, a ishod pregovora sa sindikatima sugerira da je to tek mali dio novih troškova na koje će se Vlada obvezati u proračunu za 2020.
Za zaposlenike je u šest mjeseci država izdvojila 14,3 milijarde kuna, ali u to nije uračunato još 1,5 milijardu kuna troškova za isplatu dnevnica, službene putove, naknade za prijevoz i slični izdaci za zaposlenike. Za mirovine je pak u prvih šest mjeseci država isplatila 20,2 milijarde kuna, a prikupljeno je oko 11,6 milijardi kuna doprinosa, što pokazuje da se deficit mirovinskog sustava zadržava na granici od oko 17 milijardi kuna, ali valja napomenuti da su prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje rasli, i to za pet posto.
Hrvatski je zavod za zdravstveno osiguranje u plusu. U poreznoj reformi povećan je zdravstveni doprinos pa su im prihodi od doprinosa narasli za milijardu kuna na 10,7 milijardi kuna u pola godine. Ukupni su prihodi državnog zdravstvenog osiguravatelja 13,2 milijarde kuna. Najviše troše na bolnički sustav i primarnu zaštitu, ali i na lijekove. Za lijekove na recept utrošeno je u pola godine 1,8 milijardi kuna, a za posebno skupe lijekove još 900 milijuna kuna. Za takozvana bolovanja HZZO je izdvojio 581 milijun kuna.
Imamo preskupu i nefikasnu državu zbog čega imamo male plaće zbog velikih nameta i previsoke cijene zbog velikih poreza. Krajnje je vrijeme da se smanji teritorijalni ustroj i broj udruga, agencija na državnom proračunu.