Najveći putnički zrakoplov na svijetu, Airbusov A380 koji je imao prvi komercijalni let 2007., prestat će se proizvoditi 2021. kad zadnji primjerak tog superjumbo jeta bude izašao iz Airbusovih proizvodnih pogona. A380 je četveromotorni zrakoplov na kat i može ovisno o konfiguraciji sjedala, primiti više od 800 putnika. Osim toga aviokompanijama koje ga koriste omogućava da putnicima koji si to mogu priuštiti pruže pravi luksuz u zraku poput apartmana s tuševima, barovima...
Otkazane narudžbe
A da ironija bude veća, smrti A380 presudila je aviokompanija koja ga je uglavnom i održavala na životu – Emirates. Tom ambicioznom avioprijevozniku iz Dubaija cilj je postati najveći na svijetu, a Dubai učiniti najvećim svjetskim aerodromom. Stoga je Emirates naručio najviše najvećih aviona na svijetu – čak 162. No jučer je iz Airbusa stigla vijest da je Emirates srezao svoje narudžbu za A380 na 123 primjerka. Airbus toj aviokompaniji mora u iduće dvije godine isporučiti još 14 A380, a drugim naručiteljima još 26 primjerka. No očekuje se da će i većina tih narudžbi biti promijenjena. A kako nakon toga drugih narudžbi za superjumbo jet nema, iz Airbusa su morali svijetu priopćiti da 2021. prestaju s njegovom isporukom.
– A380 nije samo izvanredno inženjersko i industrijsko postignuće. Putnici diljem svijeta vole letjeti tim velikim zrakoplovom. Stoga je današnja najava završetak njegove proizvodnje bolna za nas i za zajednicu A380 u cijelom svijetu. Ali, imajte na umu da će A380 i dalje lutati nebom još dugi niz godina, a Airbus će naravno nastaviti s punom podrškom operatorima A380 – izjavio je jučer glavni izvršni direktor Airbusa Tom Enders.
Završetak proizvodnje A380 imat će pak utjecaj na 3000 do 3500 radnih mjesta u Airbusu i o tome će kompanija voditi razgovore sa socijalnim partnerima. No iz Airbusa poručuju da će aktualni plan narudžbi za njihov uskotrupni zrakoplov A320 i nova velika narudžba Emiratesa omogućiti internu mobilnost unutar pogona. Emirates je naime umjesto A380 naručio Airbusove zrakoplove najnovije generacije, i to 40 A330-900 i 30 A350-900.
To su dvomotorni, širokotrupni zrakoplovi, značajno manji i od A380 i troše znatno manje goriva u odnosu na prijašnje generacije zrakoplova. I upravo je ta nova generacija aviona odredila sudbinu za A380.
Airbus je odlučio proizvoditi grdosiju A380 kao odgovor njegovu glavnom konkurentu, američkom Boeingu i njegovu jumbo jetu 747, zrakoplovu na kat, ali koji se ne proteže cijelom njegovom dužinom. Pri tome su u europskom proizvođaču računali na veliki rast putnika u zračnom prometu pa su superjumbo jet smatrali odličnim odgovorom i na taj izazov. Pri tome su igrali na kartu da će tako veliki zrakoplov moći putnicima pružiti puno bolje iskustvo putovanja u odnosu na manje avione. A za one dubljih džepova A380 je mogao pružiti i dotad neviđen luksuz u zraku. Putnici su zavoljeli tu grdosiju, no aviokompanije baš i ne jer više vole manje, na gorivu štedljivije avione. A380 bio je i manifestacija europske suradnje i industrijskih ambicija Starog kontinenta, ali od samih svojih početaka prolazio je kroz teška razdoblja i tehnološki i komercijalno gledajući.
Prvi let A380 tako je bio odgođen zbog lošeg ožičenja koje je uzrokovalo neispravnu komunikaciju između projektnih timova. Kada se zrakoplov konačno vinuo u visine i imao svoj prvi komercijalni let 2007. godine, financijska kriza je već bila na vidiku. Tako su se smanjila i putovanja u svijetu. Stoga su se neki kupci zapitali je li im pametno nabavljati divovski zrakoplov u krizna vremena pa su počeli otkazivati narudžbe. A tijekom protekla dva desetljeća popularnost je dobila nova vrsta zrakoplova, što je otežalo život A38O, ali i Boeingu koji se također borio s najnovijom putničkom verzijom svoje legendarne letjelice s grbom – B747-8.
I dok je A380 bila Airbusova oklada na sve veće gužve u zračnom prometu i potražnju za sve većim zrakoplovima u zračnim lukama megačvorištima, u Boeingu su početkom 2000-ih zaključili da će budućnost biti u manjim dalekometnim zrakoplovima koji bi mogli izravno povezati manja tržišta. Boeingov modeli 777 i 787 Dreamliner, kao i Airbusovi A350 model, avioni s dva motora, laganim ugljikovim vlaknima i s učinkovitim motorima, drastično su smanjili troškove goriva. Takvi zrakoplovi mogu se koristiti više i na manjima rutama. Golemi jumbo zrakoplovi s druge strane postali su preskupi, preteški i preglomazni za rad.
Budućnost bez jumbo jetova
Tako A380 nisu prihvatila tržišta na koja su Airbusu ciljali kad su krenuli s projektom superjumbo jeta. Tako ni jedan američki avioprijevoznik nije naručio ni jedan A380, kineske aviokompanije kupile su manji broj tih zrakoplova, a u Japan je tek nedavno stigao prvi A380. Australski Qantas je otkazao svoje narudžbe za taj avion kao i Air France. Dosad je ukupno naručeno 274 superjumbo jeta, a isporučeno ih je 234. Boeingovih jumbo jeta je isporučeno više od 1500, no i proizvodnja tih četveromotornih zrakoplova uskoro prestaje. Budućnost zračnog prijevoza očito je u dvomotornim avionima i u njoj nema mjesta ni za jumbo ni za superjumbo.
Video: Pogledajte kako je ruski lovac presreo švedski istraživački avion koji je letio iznad Baltika
