HŽ Infrastruktura je najveći gospodarski subjekt u željezničkom sektoru i upravo stoga Ivan Kršić, prvi čovjek te tvrtke, smatra da HŽ Infrastruktura treba biti predvodnik u uvođenju modernih tehnologija i digitalizaciji poslovanja u cjelokupnom željezničkom sektoru. Stoga i govori o projektima vrijednim 500 milijuna eura koje ta tvrtka trenutačno priprema.
Pred vama je veliki investicijski ciklus, koji su projekti aktualni?
Ulaganja u obnovu i modernizaciju željezničke mreže i infrastrukture zahtijevaju iznimno značajna sredstva. Zato smo u pripremi i realizaciji projekata u najvećoj mjeri orijentirani na europske fondove te se većina naših projekata sufinancira sredstvima Europske unije. Drago mi je da mogu istaknuti kako je trenutačno HŽ Infrastruktura nositelj najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj, a u ovom času radimo na projektima ukupne vrijednosti 230 milijuna eura. Radi se o dionicama Dugo Selo – Križevci i Gradec – Sveti Ivan Žabno. Uz te projekte na kojima su radovi u punom jeku, kontinuirano pripremamo projektnu dokumentaciju za još nekoliko projekata koje sufinancira EU te nas do kraja 2017. godine i početka 2018. očekuju postupci javne nabave procijenjene investicijske vrijednosti od 500,2 milijuna eura.
Radi se o projektima modernizacije na dionicima Zaprešić – Zabok, Križevci – Koprivnica – državna granica, Vinkovci – Vukovar te dva projekta na riječkom području koji uključuju rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica te gradnju intermodalnih terminala.
S obzirom na kompleksnost željezničkih infrastrukturnih projekata te činjenicu da iziskuju dugotrajnu pripremu usporedo radimo i na projektima modernizacije dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac i Dugo Selo – Novska koji su u planu za sljedeći investicijski ciklus od 2019. godine, a čija je ukupna vrijednost oko 920 milijuna eura.
Kada govorite o tehnološkom napretku i modernizaciji HŽ Infrastrukture, na što točno mislite?
Razvoj novih tehnologija koje omogućavaju brže i efikasnije poslovanje, potrebe korisnika naših usluga te nacionalni i europski regulatorni zahtjevi od svih nas u sektoru traže prilagodbu i promjenu poslovne paradigme. U suvremenom svijetu gdje je vrijeme postalo jedan od ključnih resursa nužno je imati razvijen i tehnološki napredan prometni sektor jer je on jedan od vitalnih grana gospodarstva. Činjenica je da željeznički promet u Hrvatskoj već godinama bilježi negativne pokazatelje – broj putnika i prijevoz robe se smanjuju, brzine prometovanja također, a stanje pruga i infrastrukture daleko je od željene razine. Da bi željeznica u punoj mjeri iskoristila svoje komparativne prednosti u odnosu na ostale vrste prometa, potrebna nam je transformacija poslovanja u svim segmentima, pri čemu implementacija modernih digitalnih rješenja zasigurno pridonosi unapređenju poslovanja i povećanju produktivnosti.
Kad je riječ o modernizaciji, prije svega mislim na osuvremenjivanje naše mreže i infrastrukture, što je nužno da bi se postigla veća konkurentnost željezničkih usluga i poboljšala interoperabilnost uklanjanjem tehničkih prepreka jer je to nužno u kontekstu realizacije jedinstvenog europskog željezničkog prostora.
Na kojem ste trenutačno stupnju kada govorimo o digitalnoj preobrazbi tvrtke, odnosno što sve planirate?
Rekao bih da nas na tom polju očekuje još dosta posla, ponajprije redefinicija naših procesa i njihova prilagodba u skladu sa suvremenim tehničkim rješenjima. Željeznica je složeni sustav s dugom tradicijom, no isto tako i sa još uvijek dosta konzervativnim, čak bih rekao i birokratiziranim načinom poslovanja. ICT rješenjima koje imamo ili su u planu implementacije želimo omogućiti brže kruženje informacija, bolju evidenciju i praćenje podataka o ključnim poslovnim pokazateljima.
U tijeku je uvođenje integriranog rješenja za nadzor željezničke i IT infrastrukture kao i upravljanje fondom nekretnina. Radi se i na uspostavi digitalnog sustava za upravljanje dokumentacijom i u tom segmentu trenutačno imamo kompletno digitaliziranu arhivu stručnih ispita zaposlenika. U tijeku je i digitalizacija arhive personalnih dosjea, koja će kad kompletno bude gotova biti jedinstveni primjer s obzirom na broj zaposlenih i opsežnu dokumentaciju koja će biti digitalno obrađena.
Kad je riječ o, kako kažete, digitalnoj preobrazbi, najvažnije što u tom dijelu želimo postići jest integracija implementiranih IT rješenja jer bi to omogućilo razmjenu podataka te promptno i ažurno izvještavanje i kvalitetnije planiranje.
Kada se radi o digitalnim vještinama i zaposlenicima, koliko u vašoj tvrtki imate stručnjaka spremnih za digitalnu preobrazbu?
U svakom slučaju trebaju nam dodatna znanja i kompetencije u domeni razvoja i implementacije poslovnih modela temeljenih na suvremenim tehnologijama. Također, trebamo raditi i na unapređenju vještina upravljanja i korištenja digitalnih sustava. Osim toga, držim da je nužno usklađivanje obrazovnih programa koji su vezani uz naš sektor sukladno potrebama poslovanja i europskim trendovima.
