poslovni uzlet

Ličko-senjska županija u krizi povećala broj zaposlenih

18.04.2014.
u 12:35

Ličko-senjska županija možda ne broji veliki broj registriranih tvrtki, no za razliku od ostatka zemlje njih ukupno 677 bilježi izuzetno pozitivan trend u broju zaposlenih.

Ličko-senjska županija možda ne broji veliki broj registriranih tvrtki, no za razliku od ostatka zemlje njih ukupno 677 bilježi izuzetno pozitivan trend u broju zaposlenih.

U toj je županiji 13 posto više poduzeća nego 2008., a broj zaposlenih rastao je 4,7 posto. Broj malih poduzeća od 2008. do 2012. narastao je za 80., a broj zaposlenih u takvim poduzećima povećan je za 183. Rast zaposlenih najviše je vidljiv u veletrgovini, hotelijerstvu, ali i računalstvu te zbrinjavanju otpada.Poslovni prihodi kod malih subjekata smanjili su se za 7,4 posto, ali rast kod srednjih i jedinog velikog subjekta, NP Plitvička Jezera, uspio je u velikoj mjeri kompenzirati taj pad. Kod srednjih subjekata neto dobit se u potpunosti istopila u 2012., dok su mali subjekti imali 58 milijuna kuna gubitka. Mali subjekti izgubili su značajan dio dobiti koju su ostvarili 2008. no povećali su investicije u dugotrajnu imovinu, i to za 71,4 u odnosu na 2008.

Pozitivan trend malih bio je i kod izvoza, koji se povećao za 77,6 posto. S druge strane, osam srednje velikih subjekata u 2012. nisu imali prihode od izvoza, što je također specifičnost ove županije.Kao i kod ostalih županija, i u Ličko-senjskoj, pokazuju podaci Bisnodea, trgovina je najbrojnija djelatnost (22,7%), a slijedi ugostiteljstvo."To ističe vrlo bitnu komponentu turizma u ovoj županiji. Ako se izuzme NP Plitvička jezera zbog kojih je djelatnost prirodnih rezervata djelatnost s najviše zaposlenih s udjelom od 15,9 posto, najviše je zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti u kojoj radi 9,5 posto zaposlenih, a slijedi maloprodaja s 9,3 posto", kaže Branimir Kovačić iz Bisnodea. Maloprodaja je, dodaje, djelatnost s najviše realiziranih prihoda, a slijedi NP Plitvička jezera koji ima udio od 11,9 posto u prihodima. S obzirom da su Plitivice u 2012. imale 27 milijuna kuna neto dobiti, djelatnost prirodnih rezervata daleko je najprofitabilnija. Slijede veletrgovina, trgovina i servis motornih vozila te maloprodaja čija se neto dobit kreće između dva i tri milijuna kuna. Niskogradnja je pak imala najveći rast ostvarenih prihoda, koji su bili veći za 67 milijuna kuna u odnosu na 2008.

I među srednje velikima ima uzdanica. Jedan od njih je veletrgovina Novalis iz Novalje. Podaci Bisnodea pokazuju da to poduzeće ima najvišu bonitetnu ocjenu, visoku tekuću likvidnost te odličnu naplatu potraživanja. Najprofitabilnija srednje velika tvrtka u županiji pak poznati ugostiteljski obrt Macola iz Korenice koji je u 2012. ostvario 34 milijuna kuna prihoda. Među malim subjektima ističe se pak Im-Commerce iz Jezerana koji se bavi piljenjem i blanjanjem drva te zapošljava 19 osoba. S 13,2 milijuna kuna prihoda, među vodećim su malim subjektima u županiji, a neto dobit bila im je 278 tisuća kuna. Drugi najveći izvoznik u županiji je Lika svjetlo iz Gospića, proizvođač električne opreme za rasvjetu. Uspješna je i tvornica duhana Udbina te proizvođač proizvoda od pluta, slame i pletarskog materijala, B.B.-Trans iz Otočca, a u Bisnodeu izdvajaju i tvrtku AMST-kop iz Smiljana koja se bavi telekomunikacijskom djelatnošću. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije