Iako je imovina u novčanim fondovima smanjena tijekom ožujka, dok je u dioničkim, mješovitim i obvezničkim rasla, očekivanja su upravitelja fondova da to ne znači i takav daljnji trend, a s obzirom na veliku likvidnost na tržištu s jedne strane te još uvijek prisutan rizik na dioničkom tržištu.
Smatraju također da je pad imovine novčanih fondova vjerojatno rezultat povlačenja sredstava institucionalnih ulagatelja radi plaćanja državne obveznice izdane u ožujku.
– No očekuje se, ako tržišni uvjeti ostanu slični trenutačnima, da bi se imovina novčanih fondova mogla povećati uplatama institucionalnih investitora, prije svega mirovinskih fondova. Razlog su tome obilje likvidnosti i povijesno niske kamatne stope, što dokazuje da je guverner Željko Rohatinski bio posve u pravu kad je kritički govorio o državnim mjerama za ublažavanje posljedica krize – kaže Igor Noršić, predsjednik uprave ICF Investa. Pošto je HNB u cijelosti amortizirao prvi udarac krize u veljači prošle godine, pa potkraj 2009. i na početku ove godine i mjerama monetarne politike otpustio veliku količinu likvidnosti, nastao je jak pad kamatnih stopa.
Jačanja dioničkih i mješovitih fondova imaju perspektivu ako se gospodarstvo uspije pokrenuti iz pada i stagnacije u rast. No kako za sada nema ozbiljnih pomaka u makroekonomskim pokazateljima, teško je očekivati da će ulagači vratiti povjerenje. Slaba kupovna moć popraćena rastom nezaposlenosti te kreditnom stagnacijom u zemlji vjerojatno neće moći pokrenuti novi investicijski ciklus koji bi opravdao ulaganje u dionice.
