Od neznatne trgovine u gradiću Slovenske Konjice Mirko Tuš (50) za
nepunih 18 godina izgradio je trgovački lanac Engrotuš čija je
vrijednost procijenjena na 240 milijuna eura što ga je kao vlasnika
postavilo na prvo mjesto ljestvice 100 najbogatijih Slovenaca.
Slovenski je poslovni mjesečnik Manager u broju za ožujak prvi put
javno predočio kvalificirane podatke o stotinu domaćih tajkuna čije
bogatstvo nije manje od 7,3 milijuna eura.
Bogatstvo je Mirka Tuša na tom popisu veće od ukupnog bogatstva 29
milijunaša sa dna te ljestvice, a nasuprot mišljenju da je aktualni
gradonačelnik Ljubljane i bivši prvi čovjek Mercatora Zoran Janković
jedan od najbogatijih Slovenaca, on se s 12,1 milijun eura 'obiteljskog
bogatstva' našao na 47 mjestu.
Drugo je mjesto sa 190 milijuna eura zauzeo vlasnik tvrtke Aktiva
Holding Darko Horvat, a među prvih desetero su i Igor Lah (145 –
Megafin), Joc Pečečnik (92,5 – Elektronček Group), Tomaž Lovše (72,8 –
Diners Club Adriatic), Igor Akrapovič (70,9 – Akrapovič), Jože Anderlič
(61,3 – Kranjska investicijska družba), Vladimir Polič (51,5 – Kanal A,
Pick & Place), Branko Drobnak (47,2 – Poteza) i Stojan Petrič (47 –
Kolektor).
Svi su ti slovenski bogataši svoje bogatstvo stekli tijekom
tranzicijskih godina, a mnogi su se obogatili vještim, smjelim i
odvažnim financijskim manipulacijama te otkupom posrnulih
socijalističkih poduzeća i certifikata kuponske privatizacije.
Velika se većina slovenskih tajkuna s Managerova popisa svojim
bogatstvom ne hvali, a mnogi su svoje bogatstvo odbili komentirati ili
potvrditi, pa su za ocjenu njihova bogatstva sastavljači ljestvice
koristili isključivo javne baze podataka. Za Manager.hr zamjenica
odgovorne urednice mjesečnika Manager Bojana Humar objasnila je da su
za sastavljanje rang-ljestvice uzeli vrijednost aktivnog kapitala i
posla kojim se pojedinac bavi.
Njihovo osobno bogatstvo, kao što su automobili, kuće, jahte i slično,
nismo ocjenjivali jer u većini slučajeva taj imetak, u odnosu na
vrijednost njihova aktivnog kapitala, ima relativno nisku vrijednost.
Tako najveći dio bogatstva predstavljaju ocjene vrijednosti njihovih
dionica i vlasničkih udjela u poduzećima.
Uzimali smo u obzir njihove prihode, dobit, rast njihovih poduzeća u
zadnjih pet godina i na tomu napravljena predviđanja, kaže Humar
dodavši da su ocjenjivali dosta konzervativno jer bi inače ocjene bile
znatno više.
Siva su zona ocjenjivanja slovenskih bogataša ostali odvjetnici i javni
bilježnici jer podaci njihova poslovanja u 2005. godini, kada su podaci
prikupljeni, nisu bili javno dostupni, a slično se dogodilo i s
vlasnicima bankarskih računa u inozemstvu te posjeda i bankarskih
računa u inozemstvu dobivenih denacionalizacijom.
Lista nabogatijih u maloj Sloveniji
