S 1. konferencije New Link

Ljudi više ne žele bacati novac na stan u zgradi usred ničega

Stanovi
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
1/2
16.09.2016.
u 20:57

Na Njuškalovoj konferenciji naglašeno da su mnogi u stanogradnji propali jer su radili bez suradnje s urbanistima, bankama...

Pitanje hoće li se pokrenuti stanogradnja u Hrvatskoj, a samim time i građevinska industrija, besmisleno je jer je svima jasno da se ona mora pokrenuti, kazao je Robert Pokrovac, član uprave Erste nekretnina na regionalnoj konferenciji New Link koju je jučer u Zagrebu organizirao portal Njuškalo pod medijskim pokroviteljstvom Večernjeg lista, 24 sata i Poslovnog dnevnika.

– Najveći problem hrvatske stanogradnje jest što je ona neprirodno rasla, a nije se razvijala. Ona će se pokrenuti, no pitanje je hoće li se i dalje držati starih principa koji su i doveli do pada ili će primijeniti nove modele – ističe Pokrovac. Dodao je da je problem što je većina stambenih projekata bila loše i brzopleto planirana.

– Ne možete napraviti plan da ćete nešto graditi u nekoliko mjeseci, a onda to brzo izgraditi i godinama pokušavati prodati. Već je i u samo planiranje potrebno uključiti cijelu struku, od lokalnih vlasti, arhitekata, urbanista, agencija za nekretnine do banaka.

Bez toga nam se događa da se izgrade neadekvatni stanovi na neadekvatnoj lokaciji s nerealno planiranom cijenom koje nitko ne želi kupiti jer nema izolacije, ceste, autobusa, vrtića, škole i drugih sadržaja. Nekretnine su već danas jako diverzificirane na one elitne i poželjne, kojima cijena nije ni padala, te one “prosječne” kakvih je većina i koje su bile precijenjene, navodi Ersteov stručnjak.

Kao primjer navodi dva projekta u Zagrebu i Dubrovniku sa stanovima koje je bilo gotovo nemoguće prodati i koja su oni preuzeli nakon sloma investitora, a u kojima su cijene bile i više od 40 posto veće od realnih te su ih ubrzo prodali na tržištu.

Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja u RBA banci, upozorava da na veću potražnju stanova i rast cijene utječu četiri faktora s kojima Hrvatska ne stoji najbolje.

– Tu je prije svega pitanje demografije, tko će te nove stanove kupovati? Mi zadnjih 20-ak godina bilježimo konstantan pad nataliteta, u posljednje vrijeme i značajnu emigraciju, a procjene govore da će nas 2030. biti manje od četiri milijuna. Tu su i nepovoljne dobne strukture jer ćemo imati oko 200 tisuća više starijih od 65 godina i više od 400 tisuća manje radno sposobnih – kaže Živković Matijević. Utjecaj na cijenu stanova, navodi, ima gospodarska situacija i njezine perspektive, a što u Hrvatskoj također nije blistavo. Poticaj za kapitalne životne investicije nije ni pravna nesigurnost jer država stalno mijenja porezne i normativne uvjete.

Stoga su u RBA napravili tri scenarija kretanja cijene stanova u idućih 10-ak godina, od kojih je najrealnija ona pesimistična da se i dalje očekuje stagnacija i ukupan pad cijene i za 10-ak posto. Svoja iskustva s tržištem nekretnina prenijeli su i Henrik Belde, predsjednik udruge FIABCI iz Belgije, te španjolski marketinški stručnjak Jose Maria Pons iz tvrtke AXIOMA.

>> Čak 190.000 Hrvata živi u nezdravim stanovima: Vlaga, loša izolacija, sanitarije utječu i na zdravlje i na ekonomiju

Komentara 2

KI
killthesnake
04:04 17.09.2016.

Dobro jutro ! Spas i pomoć da se građanima osigura krov nad glavom ne leži u stanovima u kvadratnim betonskim kockama okruženima asfaltom bez i jednoga stabla , travnjaka , parka . Svaki bi grad trebao osigurati mladim ljudima besplatnee parcele za gradnju prvoga doma , komunalna naknada , struja plin voda , građ, dozvola moraju biti besplatne , na teret grada i opčine , postojeci način razmišljanja ne vodi ka obnovi nataliteta , stvaranju radne snage koja ce ostati u gradu i stvarati nova radna mjesta ,politika je promašena i ide na ruku pojedinih gradskih političara i građevinske mafije !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije