Na konferenciji je održana i zanimljiva panel-diskusija o izazovima održivog turizma. Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir rekao je da Ministarstvo kroz Strategiju prostornog razvoja RH naglasak stavlja na sanaciju prostora i revitalizaciju; nipošto na širenje i nove zone, već na zadržavanje i obnovu postojećih. “Brinemo se o prostoru i čuvamo ga, nenadoknadiv je i nezamjenjiv. Jednom kad se devastira, teško ga je revitalizirati. Govorili smo već da profesionalizam i struka moraju dobiti više prostora jer će nam se turizam i prihodi cijele države početi urušavati. Lokalna samouprava i građani moraju komunicirati”, istaknuo je Uhlir i dodao da se ekspanzija turizma u Hrvatskoj događala kada su se druga odredišta zatvorila.
Prostorna budućnost i održavanje prostora zagarantirani su tamo gdje postoji čvrsta i jaka lokalna samouprava koja komunicira s javnosti, smatra Ninoslav Dusper, direktor Urbanističkog instituta Hrvatske.
“Strateško planiranje je čuvar prostora. Primjerice, mjesto s 3000 stanovnika ne može integrirano primiti 12.000 turista, a pitanje je hoćemo li nemilice trošiti prostor. Problem je i tromost sustava prostornog uređenja. Razvoj se mora planirati; svi kapaciteti i njihove implikacije. Zato moramo imati prostorno planiranje, a ne prostorne planove”, istaknuo je Dusper. Potrebno je raditi na planiranju i upravljanju prostorom, a to mora kontrolirati stabilna i jaka lokalna samouprava, smatra Tihomir Jukić, profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
“Moramo se okrenuti inovativnom turizmu, što znači da se moramo vratiti identitetu i prostoru, a ne da stanovnici odlaze iz svojih gradova jer se njihov prostor uzurpira”, smatra Jukić.
Na komunalni otpad osvrnuo se Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja i voditelj grupacije održavanja čistoće pri HGK, koji je naveo da je u godišnjoj statistici komunalnog otpada gotovo deset posto otpada koji stvaraju turisti. Podsjetio je i na to da nas stišću rokovi jer do 2020. godine moramo imati određenu stopu odvajanja. “Izazov je takve aktivnosti organizirati u priobalju, osobito u ljetnom razdoblju. Bez centara gospodarenja otpadom, od kojih imamo samo dva i to u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, te odvojenog prikupljanja to nećemo ostvariti i sustav će se početi gušiti”, istaknuo je Ćurko.
Igor Kulenović, docent na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, smatra da ljudima nije omogućeno da se bave ičim drugim osim turizmom te da je potrebna još korjenitija promjena jer nije sve na razini prostornog planiranja i ekonomskih politika. “Obala je prepuštena isključivo i jedino turizmu, ne događa se ništa drugo. Ne može nikako biti dobro da turizam čini 20 posto BDP-a Hrvatske”, istaknuo je Kulenović. Kvalitetno prostorno planiranje temelj je da se prostor izgradi na optimalan način, rekla je Sanja Šaban, pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja.
Nives Kozulić, dugogodišnja ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje, istaknula je da treba stati na kraj bespravnoj izgradnji koja i dalje buja te da pritom lokalnoj samoupravi treba pomoć. “No nije sve tako crno. Jedinice lokalne samouprave moraju misliti na to za koga grade, a moramo početi provoditi zakone koje donosimo”, istaknula je Kozulić.
